Početkom srpnja navršilo se četvrt stoljeća od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata, još uvijek nitko nije procesuiran, piše Večernji list BiH.
Sramotna činjenica
Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako bi iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a Armiju BiH “osloboditeljem” Fojnice. - Sedam brigada tzv. Armije BiH iz ukupno 11 pravaca napalo je Fojnicu, “oslobađajući” je od Hrvata, uništavajući njihovu imovinu, kao i katoličke vjerske objekte. Po verziji koja se pokušava plasirati ovih dana u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice. Prije toga smo opljačkali vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji žive zapalili, spalili crkvu u Šćitovu kao i brojne druge katoličke vjerske objekte u Fojnici - kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik sporazuma o uspostavi “zaštićene sanitetske zone” u ovoj općini. Uz Stanića, spomenuti su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik Armije BiH, te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana - tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice, ali i zauzimanja Kiseljaka.
Najteže razdoblje
Fojnički Hrvati ovo razdoblje pamte kao najteže u novijoj povijesti jer u srpnju 1993. počinje masovan progon Hrvata. Među najtežim zločinima koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima Fojnice su ubojstva 23 civila, od kojih su neki živi spaljeni. Luca Barbić (76) i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovo. Istu sudbinu doživjelo je još šest hrvatskih obitelji. Za tijelima nekih civila još uvijek se traga. Među ubijenim civilima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici. Na pragu samostana 13. studenoga 1993. ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH, kojega je više puta pomilovao bošnjački politički vrh. Osim 23 civila, u obrani Fojnice od daleko brojnije ABiH poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, 300 ih je ranjeno, a 50 prošlo kroz logore Armije BiH. Većina je završila u logoru “Silos” u Busovači. Zbog teške prošlosti Hrvata u Fojnici, od prijeratnih 5500, trenutačno ih živi manje od 3000.•
