Nikada od davne 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi u jednoj godini, pa ni za vrijeme najtežih godina Domovinskog rata, koliko ih je umrlo lani. Rekordnih 56.677 hrvatskih građana umrlo je u 2020. godini prema jučer objavljenim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Samo u prosincu 2020., kada je pandemija buktjela u cijeloj zemlji, umrlo je čak 7395 naših sugrađana. S ovim brojkama umrlih u protekloj godini srušeni su svi rekordi iz proteklih desetljeća, pa toliko o onima koji su COVID uspoređivali s blažom gripom. Inače, do jučer su od posljedica pandemije u Hrvatskoj umrle 4972 osobe.
Pad stanovništva veći od 20.000
No unatoč tim podacima, čelnik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas prekjučer je, nezadovoljan nepopuštanjem epidemioloških mjera, mrtav hladan kazao: “Ljudi se rađaju, ljudi umiru, to je taj krug života. Cijela histerija mora prestati...” Naravno, nije se sjetio tu životnu filozofiju okruniti rečenicom: “Ugostiteljski objekti su se oduvijek otvarali i propadali i čemu histerija oko zatvorenih kafića.”
Nažalost, Hrvatsku obilježava umiranje, a ne rađanje jer je lani, prema privremenim podacima DZS-a, rođeno samo 35.956 djece, što je najmanje otkako se prate statistike. Time je srušen rekord iz dotad najlošije 2019. godine kada je rođeno samo 36.135 beba. No, smanjenje broja rođenih, nažalost, moglo bi se nastaviti i u ovoj godini jer je u 2020. zabilježen i najmanji broj sklopljenih brakova, svega njih 16.739, a kod nas se još uvijek najviše djece rađa u braku. Dosad se u prosjeku godišnje u Hrvatskoj sklapalo oko 19-20 tisuća brakova, a ovogodišnjem padu brakova kumovala je i pandemija jer se ljudi manje vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i iseljavanja mladih proteklih godina.
Kako nam je prije koji mjesec rekao demograf Marin Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i pogoršala ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. Nažalost, osim demografa i osviještenih stručnjaka iz drugih područja, svi su, a najviše političari, ignorirali loše demografske trendove i da ne možemo bez ljudi i ekonomskog rasta opstati samo od turizma i ugostiteljstva. A znatnijeg ekonomskog rasta ne može ni biti u zemlji koja se ubraja u najstarije nacije Europe, a usto nam se iz zemlje godinama iseljavaju mladi. Inače, od hrvatske samostalnosti po broju umrlih u godini dana do prošlogodišnje obilježene pandemijom najlošija je bila ratna 1991., kada su umrle 54.832 osobe u Hrvatskoj, te 2015. kada je kod nas umrlo 54.205 ljudi. Kad izuzmemo rekordan broj od 7395 umrlih lani u prosincu, najviše umrlih dosad smo imali u siječnju 2017., 6441 građanin.
– Sve se nažalost poklopilo u 2020., svi negativni demografski trendovi i COVID kriza urodili su najgorim demografskim pokazateljima dosad, odnosno godinom s najviše umrlih građana i s najmanje rođene djece. Hrvatska je lani imala prirodni pad stanovništva veći od 20 tisuća ljudi i, ako to nekog ne zabrine u političkom sustavu, ne znam što ih drugo treba zabrinuti. Ovo je ključni problem hrvatske sadašnjosti i budućnosti i nužno je što prije donijeti program revitalizacije cijele zemlje – kazao nam je demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko isljeništvo na Hrvatskim studijima, koji je prije koji mjesec ispravno prognozirao da će broj umrlih u 2020. biti veći od 55.000 i najveći dosad.
Privremeni podaci DZS-a nisu iznenadili ni njegova kolegu Anđelka Akrapa. – Nažalost, toliki broj umrlih u 2020. bio je očekivan i zbog korone, ali i zbog toga što su u rizične godine ušle brojne poslijeratne baby boom generacije. Izuzetno je zabrinjavajući i pad broja živorođene djece koji je posljedica iseljavanja mladih ljudi proteklih godina i koji će se negativno reflektirati na školski sustav i na tržište rada. Demografski problem ove zemlje ključan je problem, ali o njemu nitko ne govori – ističe demograf i akademik Anđelko Akrap.
Razvodi nakon smirivanja stanja
Nikoga ne čudi što imamo samo 16,7 tisuća sklopljenih brakova u 2020. godini jer se i u zapadnom svijetu pokazalo da ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju što će biti sutra. Naravno, pad broja rođene djece na Zapadu je puno manji nego u Hrvatskoj. A prema procjenama stručnjaka, zbog pandemije se ne očekuje pad broja djece u nerazvijenom dijelu svijeta u kojem su i inače stope nataliteta puno veće. To što je u Hrvatskoj lani zabilježeno samo 4707 razvoda, a u prosincu je bilo samo 220 razvoda, Akrap komentira riječima da se ljudi u neizvjesnim situacijama poput pandemije ne odlučuju na razvode nego do razvoda dolazi kada se situacija stabilizira. Tek ćemo vidjeti hoće li se broj razvoda kad COVID kriza prođe vratiti na prosječnih 6000 godišnje ili će se povećati.
