Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira rast globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2024. godini od 3,1 posto, što je blagi rast u odnosu na prognoze iz listopada. Bosna i Hercegovina se u tim procjenama kreće upravo oko tog prosjeka. Drugim riječima, ekonomija bi trebala rasti tri posto, što je na razini globalnog, ali i regionalnog prosječnog rasta.
BiH i zemlje okružja
Iako se predviđa pozitivan rast u svim regijama, on uvelike varira zbog mnogih čimbenika koji se protežu od učinka viših troškova zaduživanja do niskog raspoloženja potrošača. U prognozi za 191 zemlju diljem svijeta za Bosnu i Hercegovinu se, dakle, projicira realni rast BDP-a od tri posto u 2024. godini. Od zemalja u našem okružju za Sloveniju se procjenjuje rast BDP-a u 2024. godini od 2,2 posto, Hrvatsku 2,6 posto, Srbiju tri posto, Crnu Goru 3,7, Sjevernu Makedoniju 3,2, Kosovo četiri i Albaniju 3,3 posto.
Očito je da bi neki susjedi, prvenstveno Crna Gora, mogli imati značajno veći rast bruto domaćeg proizvoda nego BiH. Međutim, ono o čemu kod ovakvih projekcija treba posebno voditi računa je polazna osnova u svakoj zemlji za koju se projicira rast. Ekonomska slika Hrvatske ili Slovenije znatno je bolja nego BiH pa je zato i njihovih 2,2 ili 2,6 posto u financijskim pokazateljima veće nego naših tri posto. Uz ovaj oprez sa statistikom, treba reći da MMF iznosi zanimljive procjene rasta BDP-a u velikim svjetskim ekonomijama, o kojima najviše i ovise globalna kretanja. Tako se u Sjedinjenim Američkim Državama predviđa da će rast BDP-a ostati umjereno snažan (2,1 posto), podržan rastom realnih plaća koje potiču potrošnju u cijeloj ekonomiji. Ipak, u usporedbi s prošlom godinom, rast će se usporiti zbog slabljenja tržišta rada.
Citigroup je 2024. objavio da otpušta 20.000 zaposlenih nakon razočaravajuće godine. Istodobno, tehnološke tvrtke, kao što su Google, Amazon i Salesforce, smanjuju broj zaposlenih. Uz to, gigant za dostavu paketa UPS najavio je otpuštanje 12.000 radnika. Iako se investitori nadaju da bi do smanjenja kamatnih stopa u SAD-u moglo doći već u svibnju, Fed je signalizirao da neće prerano proglasiti pobjedu; dok zemlje diljem svijeta manevriraju, suočene su s nizom rizika koji uključuju inflatorne skokove, rastuće zaduženje i sve manju štednju potrošača.
U Kini problemi na tržištu nekretnina otežavaju ekonomski rast. Pad vrijednosti nekretnina utjecao je na prihode, imovinu i raspoloženje javnosti. Zbog ovih negativnih čimbenika očekuje se pad rasta potrošnje tijekom godine. U Latinskoj Americi Čile i Brazil bili su među prvim zemljama u razvoju koje su povećale kamatne stope 2021. i bile su neke od prvih koje su ih snizile prošle godine.
Strani radnici
Najniži rast u svim regijama predviđa se u Europi, od 0,9 posto. Krajem 2023. godine Signa, višemilijardna vrijedna europska kompanija za nekretnine, propala je nakon najvećeg porasta kamatnih stopa u 25-godišnjoj povijesti Europske unije. Također, kako navodi Visual Capitalist, izglede otežavaju i nisko raspoloženje potrošača i utjecaj visokih cijena energije. Vratimo li se opet na BiH, mnogi će kazati kako projicirani rast od tri posto u ovakvom globalnom stanju i nije loš. Međutim, rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći (SKM), u 2022. iznosio 35 posto prosjeka EU-a, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u standardu kupovne moći u istoj godini iznosila 41% prosjeka Europske unije. Uz 27 zemalja članica EU-a u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska) i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska). Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovu usporedbu, što je više od dva i pol puta iznad prosjeka EU-a. To se djelomično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i tako doprinosi njezinu BDP-u, dok nije uključen u rezidentno stanovništvo. Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU-a s postotkom iznad prosjeka EU-a, a slijede je Danska, Nizozemska, Austrija i Belgija, svaka s BDP-om po stanovniku od 20% iznad prosjeka.•
