Vođeni načelom da preglasavanja nikomu ne donose ništa dobro te da su u pravilu uvod u krizu, Dom naroda Parlamenta FBiH u 2016. nije dopustio da se scenarij preglasavanja hrvatskih ministara u Vladi FBiH te u Zastupničkom domu, prilikom donošenja određenih zakonskih rješenja, ponovi i u Domu naroda. Odnosi se to, prije svega, na zakone o igrama na sreću i reviziji branitelja koji su u 2016. najčešće spominjani zakoni od svih koji su se našli u proceduri oba doma Parlamenta FBiH. Primjerice, Dom naroda na sjednici održanoj 15. prosinca 2016. Zakon o igrama na sreću usvojio je u formi nacrta, odnosno iz žurne vratio u redovitu proceduru, upravo kako bi se dobilo što kvalitetnije i svima prihvatljivo rješenje, ističe Lidija Bradara, predsjedateljica Doma.
Pritisci i kvaliteta rada
“Načelo rada Doma naroda, dok sam ja predsjedateljica, jest da se o svakom zakonu pomno vodi računa. Ako je prilikom utvrđivanja u Vladi FBiH predlagatelj zakona preglasan, onda to sasvim sigurno nije dobro, kao što nije dobro ni podleći bilo čijim pritiscima nauštrb kvalitete zakonskog rješenja koje donosimo. Ako u proceduri imamo zakone, kao što je Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju koji se tiče svih nas, onda je zaista bespotrebno srljati u brzo donošenje koje će mnoge oštetiti, neće biti provedivo ili ćemo zbog procedura donošenja završiti na Ustavnom sudu”, objašnjava Bradara. Pritom odbacuje i napise pojedinih medija koji su pisma potpore donošenju nekih zakona, primjerice Zakona o energetskoj učinkovitosti, protumačili kao pritisak međunarodnih predstavnika da se donese ovaj zakon.
“Naravno da nam je Zakon o energetskoj učinkovitosti potreban, ali ne bilo kakav, nego kvalitetan koji je prihvatljiv svima na koje se odnosi i u čije nadležnosti zadire”, kaže Bradara.
Po njezinim riječima, Dom naroda posebno je fokusiran na interese županija jer je ujedno i dom županija. “Prilikom donošenja zakona iz podijeljene nadležnosti, mišljenje županija je obvezno. Mi smo ujedno i dom županija jer se naši izaslanici biraju iz županijskih skupština te kao takvi imaju dvostruki legitimitet”, kaže predsjedateljica Doma naroda te dodaje kako je aktualni saziv dosta radio i planira nastaviti raditi na uspostavi što bolje komunikacije sa županijama, uz ostalo, i kao jednog od preduvjeta na europskom putu kojim je BiH krenula upravo u 2016., predajom zahtjeva za članstvo početkom te njegovim prihvaćanjem krajem prošle godine. “Prije službenog usvajanja Mehanizma koordinacije, mi u Domu naroda uspostavili smo vlastiti mehanizam koordinacije i suradnje sa županijama kojima smo predstavili sve što ih čeka na europskom putu, njihov dio obveza iz upitnika sukladno ustavnim nadležnostima županija. Takve aktivnosti u ovoj godini dodatno ćemo intenzivirati kako bismo u što kraćem roku odgovorili na pitanja iz upitnika Europske komisije”, kaže Bradara.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
