Nova godina donijela je dobre vijesti za poljoprivrednike iz naše zemlje koji se mogu nadati boljim danima nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Strategiju ruralnog razvoja koja predstavlja prvi korak ka dobivanju 30 milijuna eura iz IPA fondova Europske unije.
Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović za Klix.ba kaže kako strategija ne može riješiti sadašnje probleme poljoprivrednika u BiH, ali daje im realnu šansu za bolju budućnost.
"Strategija daje mogućnost pristupa europskim fondovima za koje treba pripremiti kvalitetne projekte i proći fazu programiranja, što je nešto što nas čeka uskoro", kaže Šarović, jasno aludirajući na to da novac neće doći preko noći.
Ipak, kvalitetni projekti i dobra priprema bh. poljoprivrednicima u jednoj godini mogu donijeti do 30 milijuna eura.
"Potrebno je osigurati kvalitetne projekte i predočiti ih Europskoj komisiji. To je nešto uobičajeno kada je riječ o povlačenju sredstava iz fondova EU. Ta mogućnost ostaje zaključna s 2020. godinom, a ukoliko BiH dobije i kandidatski status, onda dolazimo u još povoljniju poziciju", rekao je Šarović.
Zajednička poljoprivredna politika EU zasnovana je na ogromnoj financijskoj podršci i poticajima koji se realizuju na osnovu strateških dokumenata i konkretnih projekata. Poljoprivredni sektor BiH može računati na milijunska sredstva iz europskih fondova uz dobre projekte.
Šarović pojašnjava kako Strategija podrazumijeva direktnu pomoć poljoprivrednicima, a ne tehničku pomoć institucijama.
"Bez snažnog priključka europskim fondovima i investicijama u razvoj infrastrukture, zaštite od prirodih nepogoda, osavremenjavanja opreme i veće podrške poticajima svakom poljoprivrednom gazdinstvu, poljoprivreda FBiH i RS-a s mizernim proračunom od 140 milijuna godišnje, prema mom mišljenju je osuđena na propast. Ova strategija je naš prvi korak, prva šansa koju trebamo iskoristiti", naglasio je Šarović uz pouku kako se BiH mora ugledati na susjedne države.
Kakvu pomoć će poljoprivrednici tražiti od EU ovisi od njihovih zahtjeva, potreba i projekata. Prema Šarovićevim riječima, mogućnosti su im vrlo široke.
"Ovisi od nas hoćemo li se okrenuti projektima za razvoj infrastrukture u ruralnim sredinama, nabavku poljopivredne opreme, kupovinu traktora, navodnjavanje ili nekim drugim projektima. Važno je da nismo ograničeni, iako postoje jasna pravila kada je riječ o poljoprivredi i točno se zna što svaka strana treba činiti, uključujući i unutrašnje institucije", pojašnjava Šarović.
Poljoprivrednici iz naše zemlje su zadovoljni usvajanjem strategije. Kako kažu, kad država ne vodi dovoljno računa o poljoprivrednoj proizvodnji, sretni su što im EU izlazi ususret.
"Ovo je jedna od boljih stvari posljednjih godina u poljoprivredi", govori za Klix predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo te dodaje kako je poljoprivredi u BiH, bez pretjerivanja, potrebno sve.
"Kompletna poljoprivreda u BiH je ugrožena i zastarjela. Svaka marka nam je potrebna, a dobri projekti su poželjni kako se novac ne bi trošio tamo gdje ne treba", dodaje Bićo koji se, kao i većina poljoprivrednika iz cijele države, nada boljim danima.
