Zeničko-dobojska županija, prva u Federaciji BiH, od rujna počinje s primjenom novih nastavnih planova i programa, prilagođenim standardima Europske unije u okviru nove kurikularne reforme. Broj odličnih učenika u našim školama svake godine sve je veći, a posljednji PISA testovi pokazaju da je svaki drugi učenik u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen.
Akif Kopić samo je jedan od 420 nastavnika iz ZDŽ koji s novom školskom godinom počinje i s novim metodama rada. Iako iza sebe ima gotovo 40 godina radnog staža, u projektu reforme obrazovanja ove županije dobrovoljno sudjeluje, kao i svaki pravi pedagoški radnik.
"Da djeca postignu rezultate u nastavi, ali na način funkcionalniji nego do sad. Jer ovo bubanje zaista nije svrsishodno", ističe Akif Kopić, nastavnik razredne nastave u OŠ "Vladimir Nazor", u Zenici, javlja BHRT.
A dokaz da je to istina te ujedno i razlog prve kurikularne reforme u osnovnim školama i srednjem općem obrazovanju u ZDŽ i u Federaciji, jeste PISA istraživanje, koje kaže: Svako drugo dijete iz naše zemlje je funkcionalno nepismeno, a naši srednjoškolci su na razini osnovaca iz razvijenih zemalja.
"Kada smo dobili rezultate PISA istraživanja, to je bilo 2019. godine, to je bio jedan od važnih motiva, pravaca u kojem trebamo djelovati kada je izmjena nastavnih planova i programa u pitanju", kaže Spahija Kozlić, ministar obrazovanja ZDŽ.
U izmjeni planova i programa te njihovoj prilagodbi europskim standardima sudjelovalo je 150 stručnjaka iz cijele zemlje uz smjernice međunarodnih organizacija.
"Mi smo osuvremenili stare nastavne planove i programe i tako da će i učitelji imati više kreativnosti, više svoje mašte u načinu i kreiranju samog nastavnog procesa, ali će moći s ovom kurikularnom reformom vrednovati učenički rad lakše, vrednovati rad nastavnika, ali samo vrednovanje i eksterno vrednovanje škola", ističe Aida Salkić, direktorica Pedagoškog zavoda ZDŽ.
U ovoj sada, eksperimentalnoj fazi dobrovoljno će sudjelovati 50 posto škola u ZDŽ. Nakon toga uslijedit će analiza urađenog, a ključno je, ističu stručnjaci, da svoje mišljenje daju svi uključeni u obrazovni proces.
"Jako je važno da ova reforma, koja je krenula, čuje emiprijski glas koji ide s terena u narednoj godini, jer to će postiči željene rezultate. Da ne bude, da imamo recimo prosjek u većini škola preko 4, a da imamo rezultate kompetencija potpuno suprotne onim što piše u postignućima", kaže Mirnes Varupa, direktor OŠ "Vladimir Nazor".
Također dio reforme, osim prilagodbe sredstava te načina poučavanja, jeste i shvaćanje da svaki učenik ne može i ne treba biti odlikaš, jer bez toga obrazovanje će se ponovno vratiti na staro, a to znači golem trud bez praktičnog efekta.
