Kad smo 2019. godine prolazili hercegovačkim selima, pisali smo kako nekoć u njima bijaše života, smijeha, dječje vriske..., stare kuće su odavno zatvorene ili su se urušile, a bunari presušili, podsjećali smo i navodili da ožive tek u ljetnim mjesecima kada su susreti iseljenih, piše Večernji list BiH.
Međutim, već lani primijetili smo da se nešto mijenja. Prije svega, nismo bili jedini šetači tim bajkovitim mjestima u kojima se odmaraju i srce i duša.
- Pandemija je, bilo je sve zatvoreno pa sada mijenjamo navike, a ovdje imamo mir i terene kojima je užitak prošetati - slušali smo prošle godine. A već ove mnoge vidimo s alatom u ruci. Obrađuju zemlju.
Rad u idiličnom okružju
U kratkom vremenu pandemija koronavirusa promijenila je navike i selo opet vratila u fokus zbivanja, ne onih s nostalgičnim porukama već konkretnih. Naime, sve je više obrađenog zemljišta, zasijanog i zasađenog poljoprivrednim kulturama, a poskupljenje voća, povrća, žitarica za 50 do 100 posto dodatno je motiviralo ljude da krenu u sadnju za sebe i svoju obitelj. I sada, dok se priprema nova strategija turizma u Federaciji BiH do 2027. godine, mnogi podsjećaju na riječi ministrice okoliša i turizma Edite Đapo koja je sklona bh. selu i smatra kako je realno da ono bude novi brend ove zemlje. - Zatvorene granice i znatno reducirano kretanje vratili su ljude u okrilje sigurnog života, na selo, u mala i vrlo malo poznata turistička mjesta i destinacije. Razvoj ruralnog turizma bitan je čimbenik promocije potencijala BiH, a pomaže i očuvanju tradicije i običaja. To nas vraća selu i zdravom načinu života gdje seoska domaćinstva predstavljaju neprocjenjiv društveni i prirodni resurs, mirno i zdravo okružje te komunikaciju s lokalnim domaćinima. Ruralni turizam daje mogućnost kušanja domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i upoznavanje sa životom na selu, što može biti vrlo atraktivno za potencijalne turiste koji do sada nisu preferirali ruralni turizam kao oblik odmora - riječi su ministrice. Upravo je ona navela da mala individualna seoska gospodarstva mogu postati nove i neotkrivene oaze zdravog i kvalitetnog života u kojem se pod utjecajem pandemije ljudi vraćaju tradiciji i zaboravljenom ambijentu. - Živjeti u prirodi i s prirodom, učiti od nje, biti strpljiv i čekati plodove vlastitog rada vrijednosti su s kojima se u našoj zemlji stoljećima živjelo - kazala je. Upravo iz tih riječi jasno je da će u novoj strategiji o turizmu, a na kojoj radi i Gospodarska komora FBiH, i bh. selo biti zastupljeno.
Podrška države, Europe...
Ono što se dulje vrijeme navodi kao mogući problem za bh. selo je nemogućnost povlačenja većih količina novca iz europskih fondova. Primjerice, susjedna Hrvatska najavljuje spašavanje hrvatskog sela od izumiranja kroz brze i sveobuhvatne promjene, a uz poticanje infrastrukturnih projekata, digitalnu transformaciju i ekološke programe, obećanja sadržana u dugoročnoj viziji za ruralna područja koju je nedavno predstavila Europska komisija (EK). Međutim, Europska unija, iako BiH nije njezina članica, i prije je pomagala ovoj državi pa mnogi očekuju kako bi neki projekti pomoći mogli biti zastupljeni i ovoga puta. Izvršno tijelo Unije 1. srpnja predstavilo je dugoročnu viziju za ruralna područja u cilju da ona postanu snažnija, povezanija, otpornija i prosperitetnija, a želja je da se BiH na neki način nađe u toj dugoročnoj viziji. Tako bi se povećalo povjerenje u poljoprivredu jer rijetki, osim ove rekordne sjetve i sadnje za vlastite potrebe i vraćanje seoskih imanja u život, žele krenuti u nešto veće zbog straha da će ostati bez ičega ako ulože veći novac u to, a otkup ne bude siguran ili dođe do nevremena koje bi sav trud i muku uništilo. Biti dio europske vizije moglo bi odagnati taj strah i motivirati ljude koji se pomalo vraćaju korijenima da rade, ne samo za sebe nego i za sve u ovoj zemlji, a možda i šire, koji žele domaću hranu.•
