Omikron, najnoviji soj koronavirusa, najbrže je proglašen zabrinjavajućim od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zbog naizgled brzog širenja u Južnoj Africi i mnogih mutacija.
Njegovo pojavljivanje je već dovelo do ograničenja putovanja, sastanaka na visokoj razini i obećanja proizvođača cjepiva da će za svaki slučaj početi raditi na cjepivima specifičnim za sojeve.
Međutim, ima dug put do trenutka kada će zamijeniti deltu, soj koja dominira u cijelom svijetu, a duga je popis sojeva koji su isprva uplašili svijet prije nego što su pale s karte što može biti podsjetnik da su virusi nepredvidivi, piše CNN.
WHO označava sojeve koronavirusa ili kao sojeve koje izazivaju zabrinutost - što znači da izgledaju dovoljno opasno da zahtjevaju pažljivo ispitivanje i kontinuirano ažuriranje - ili sojeve pod nadzorom. Samo pet trenutno ispunjava definiciju za sojeve zabrinutosti: Alpha, Beta, Gamma, Delta i Omikron.
Prvi uzorak omikrona ili B.1.1.529 uzet je 9. studenoga prema podacima WHO-a, a primijećen je zbog porasta slučajeva u Južnoj Africi. Čini se da se ovaj novi soj, B.1.1.529, vrlo brzo, piše Klix.ba.
Tulio de Oliveira, direktor južnoafričkog Centra za odgovor na epidemije i inovacije i istraživač genetike na Sveučilištu Stellenbosch, naveo je na Twitteru da se ovaj spoj brzo širi.
Također, genetsko sekvenciranje je pokazalo kako nosi veliki broj uznemirujućih mutacija na šiljastom proteinu - strukturi nalik na čvor na površini virusa koju koristi da se uhvati za stanice koje zarazi.
Neke od tih mutacija su već prepoznate iz drugih sojeva i poznato je da ih čine opasnijim, uključujući i onu pod nazivom E484A - blago izmijenjenu verziju mutacije nazvane E484K koja može učiniti virus manje prepoznatljivim za neka antitijela - proteine imunološkog sustava koji predstavljaju prvu crtu obrane od infekcije i čine osnovu liječenja monoklonskim antitijelima.
Također, nosi mutaciju zvanu N501Y, koja je i Alfa i Gama dala povećanu prenosivost. Samo prošli tjedan, Scott Weaver sa Medicinskog ogranka Sveučilišta u Teksasu i kolege izvijestili su u časopisu Nature da je ova mutacija učinila virus boljim u razmnožavanju u gornjim dišnim putevima – pomislite u nosu i grlu – i vjerojatno se širi kada ljudi dišu, kišu i kašlju.
Kao i Delta, Omikron također nosi mutaciju zvanu D614G, za koju se čini da pomaže virusu da se bolje veže za stanice koje zarazi.
"Broj mutacija sam po sebi ne znači da će novi soj izazvati bilo kakve probleme, iako može povećati vjerojatnost da će izgledati drugačije od imunološkog sustava", dr. Peter English, bivši predsjednik Britanskog medicinskog udruženja za medicinu za javno zdravlje Komitet.
Ono što zabrinjava znanstvenike je broj mutacija koje utječu na protein šiljaka. To je zato što većina vodećih cjepiva cilja na spike protein. Cjepiva koja proizvode Pfizer/BioNTech, Moderna, Johnson & Johnson, AstraZeneca i druge kompanije koriste samo male komadiće ili genetske sekvence virusa, a ne cijeli virus, i sve one koriste dijelove proteina šiljaka za izazivanje imuniteta. Dakle, promjena u proteinu šiljaka koja ga čini manje prepoznatljivim za proteine imunog sustava i stanice stimulirane cjepivom bi predstavljala problem.
Za sada nema dokaza da se to dogodilo, ali ne postoji način da se sazna gledajući samo mutacije. Istraživači će morati sačekati i vidjeti izaziva li omikron više infekcija nego drugi sojevi.
Drugi strah je da bi mutacije mogle pomoći da virus postane manje osjetljiv na tretmane monoklonskim antitijelima. Međutim, WHO kaže da je malo vjerojatno da će ove mutacije utjecati na druge tretmane Covid-19, uključujući antivirusne lijekove u razvoju i steroid deksametazon.
Do sada je omikron otkriven u 17 zemalja, uključujući Južnu Afriku i Bocvanu, te među putnicima u Belgiju, Nizozemsku, Australiju, Kanadu, Veliku Britaniju, Italiju, Izrael i Austriju, prema bazi podataka GISAID i lokalnih dužnosnika.
