Referendum u Republici Srpskoj najavljen za 25. rujna je novi pokušaj derogacije ustavnog poretka BiH, ali istodobno i politički derivat osebujnog Daytonskog sustava. U oštroj konkurenciji mnogih faktora u BiH kojima nikako ne odgovara prelazak iz daytonske u briselsku fazu ističe se, naravno, Milorad Dodik, ocijenio je u izjavi za Fenu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
- Može se reći da je on najmarkantniji predstavnik tzv. veto skupina, sudbinski zainteresiranih za održavanje ukorijenjene kulture konflikta i očuvanja interesnih sfera cementiranih Daytonom - kazao je on.
Po njegovim riječima, što se tiče reakcije Bruxellesa dvije godine nakon predstavljanja i prihvaćanja, tzv. novi pristup EU prema BiH definitivno je izašao iz svoje početne faze i upravo na osporavanju i prevenciji ovakvih incidenata moći će se ocjenjivati njegova vrijednost.
U svakom slučaju, smatra on, neovisno o Dodikovom referendumu, pred BiH stoje mnogi krupni socio-ekonomski i sigurnosni izazovi.
- Nažalost, politička proturječja neće nestati objavom rezultata skorih lokalnih izbora. Za razliku od drugih zemalja zapadnog Balkana, razlozi stagnacije u BiH su pretežno unutrašnjopolitički. Sve to, naravno, ne znači da na daljnje zaplete ili rasplete političkih (ne)prilika u BiH neće imati utjecaj potezi koji se povlače u neposrednom susjedstvu. Pogotovo oni koji simulirajući neutralnost ili dobronamjernost ispod stola zapravo kompliciraju odnose ne odustajući od toksičnih politika iz prošlosti. Ipak, za europsku perspektivu BiH dobro je da su njeni susjedi ili članice EU (Hrvatska) ili države u postupku pregovora o članstvu (Srbija i Crna Gora). To bi uvelike trebalo ograničiti ambicije još aktivnih protagonista politika kompromitiranih tijekom ranijih vremena - rekao je Picula za Fenu.
