- Celijakiju, za razliku od drugih u svijetu, Federacija BiH ne priznaje kao bolest. Kad dobijete dijagnozu prepušteni ste sami sebi na lagano umiranje. Tim riječima je Senad Mulisić iz Udruge oboljelih od celijakije objasnio situaciju vezanu uz ovu bolest od koje u svijetu boluje više od milijun ljudi, a posljednjih godina ih je sve više, piše Večernji list BiH.
Uzrok niza poremećaja
Osobe koje boluju od celijakije ne smiju jesti gluten. - Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici i srodnim žitaricama. On uzrokuje oštećenja, upalnu reakciju koja se odvija u organizmu, a ona dovodi do atrofije crijevnih resica, govore stručnjaci. Unos glutena kod oboljelih od celijakije uzrokuje niz poremećaja i iznimno je opasan za daljnji razvoj bolesti. Jedini način za preživljavanje je bezglutenska prehrana, ali kupovati namirnice bez glutena nije nimalo jednostavno. Kilogram bezglutenskog brašna stoji oko 10 maraka, dok je mala kutija bezglutenskog keksa od 4 do 6 maraka. Bojana Ćorović, aktivistica udruge “Dobro” kazala je kako čak i roditelj koji ima financijska sredstva djetetu koje boluje od celijakije ne može sve priuštiti, upravo zbog cijena koje su astronomske. U izjavi za “Večernji list” iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije kazali su kako u mjesečnom iznosu do 80 maraka ZZO HNŽ-a sufinancira troškove kupnje namirnica bez glutena za djecu, studente i nezaposlene osobe prijavljene na Zavod za zapošljavanje koji boluju od celijakije, a osiguranici su ZZO-a ove županije.
Situacija u RS-u bolja
Što se tiče ZHŽ-a, rečeno nam je kako je Zavod zdravstvenog osiguranja ove županije svojim pozitivno-pravnim propisima nastojao izići u susret ovoj kategoriji osiguranika. - Tako je od svibnja 2014. u primjeni izmijenjena odluka kojom se oboljelima od celijakije omogućuje da na teret Zavoda nabave određenu količinu bezglutenskih namirnica. Naime, ovom odlukom obuhvaćeni su osiguranici Zavoda do navršenih 18 godina života, odnosno do kraja redovitog obrazovanja, ali najdulje do navršene 26. godine, kojima se odobrava iznos od 75 KM mjesečno za nabavu bezglutenskih namirnica po predračunu dobavljača. To je zapravo za 50% više u odnosu na raniju odluku, a i dobna granica je pomaknuta, kazali su nam iz ZZO-a Zapadnohercegovačke županije. U te dvije županije, na određeni način, nastoji se pomoći oboljelima. U ostatku Federacije stanje je različito od županije do županije. RS i Brčko Distrikt ovu su oblast uredili pa se bezglutensko brašno dobije na recept, što znači da je sve riješeno na entitetskoj razini. Tako je i u okruženju, kao i EU. No u Federaciji je drukčije i upravo zbog toga iz udruga apeliraju da se subvencioniranje maksimalno uredi. Također, traži se i da se na najvišim razinama vrše edukacije medicinskog osoblja te da se to osoblje posveti djeci koja zbog ove bolesti često znaju biti izolirana. Traže i da Ministarstvo zdravstva napravi evidenciju oboljelih te da se ova bolest počne ozbiljnije tretirati nego što je do sada bio slučaj.
