Inspekcija Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije provela je stručnu istragu na lokacijama u Donjoj Jablanici, gdje je od posljedica poplava, bujica i odrona poginulo 18 osoba početkom listopada. To je izvješće dostavljeno županijskom Tužiteljstvu i Vladi Hercegovačko-neretvanske županije. Utvrđeno je kako postoji velika opasnost od ponavljanja nesretnog epiloga u slučaju novih obilnih oborina. Iako su ilegalni kamenolom naveli kao jedan od razloga koji su mogli izazvati katastrofu, njihovi nalazi ukazuju na to da je splet okolnosti doveo do ovoga slučaja. Temeljita istraga pokazuje da je nesreća posljedica kombinacije mnogih čimbenika, među kojima su iznimno obilne oborine, nestabilnost terena, degradacija okoliša, kao i neuređeni infrastrukturni uvjeti u naselju.
Čvrsnica, kamenolom
Izvješće Inspektorata Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije nakon provedene istrage ukazuje na opasnost od ponavljanja ovakvih nesreća u budućnosti. Uzrok katastrofe je kompleksan i višeslojan te zahtijeva hitnu reakciju i sustavno djelovanje svih relevantnih institucija na razini lokalne, županijske i državne vlasti. Donja Jablanica ima "nezgodan položaj" jer je smještena u podnožju planine Čvrsnice, koja je geološki specifična i poznata po svojoj rastrošnoj zoni, gdje dolazi do velike erozije tla. Geomorfološka struktura ovog područja, u kombinaciji s visokim padinama, uzrokuje visoku osjetljivost na bujične tokove, osobito nakon obilnih oborina. Obilne kiše koje su prethodile nesreći prouzročile su prekomjerno zasićenje tla vodom, što je dovelo do brzog otjecanja vode niz padine planine Čvrsnice. U kombinaciji s prirodnom i tehničkom degradacijom tla voda je ubrzala eroziju te mobilizirala velike količine sedimenta i materijala, uključujući kamenje, šumski materijal i ostatke rudarskih radova. Zemljište na kojem se smjestila Donja Jablanica bilo je pod velikim rizikom od poplava zbog neuređenog inundacijskog (obvezna udaljenost) pojasa potoka Rečina – Ravni bor koji prolazi kroz naselje. Zbog nepravilne gradnje naselja na ovom području, kao i neodgovarajuće izgradnje infrastrukturnih objekata, poput vodnih propusta i drenažnih sustava, dolazi do nakupljanja vode i bujica koje preplavljuju područje. Jedan od ključnih čimbenika koji su doprinijeli katastrofi jest nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina, posebno u kamenolomu "Šupljika" koji se nalazi u neposrednoj blizini Donje Jablanice. Prema izvješću inspekcije, kamenolom je od 2008. do 2010. godine radio bez zakonom propisanih odobrenja, dok su prije i poslije ovog razdoblja zabilježeni tragovi rudarskih radova, uključujući pilanje blokova kamena. Iako je inspekcija obustavila ove radove, pristup mjestu nesreće i obnova radova na kamenolomu bili su otežani zbog slabe infrastrukture. Eksploatacija u kamenolomu imala je dugoročne negativne posljedice na okoliš. Deponiranje otpadnog materijala, poput blokova kamena, te neadekvatna regulacija bujičnih tokova izazvali su dodatnu eroziju i pomicanje tla, stvarajući uvjete za brže i snažnije bujične tokove. Geološka istraživanja iz 2024. godine pokazala su da su zbog ovih aktivnosti oslobođena prirodna korita potoka, dok su bujični tokovi nosili deponirani materijal prema naselju. S obzirom na to da su svi ovi radovi bili izvan zakonskih okvira, velika opasnost od ponavljanja nesreće ostaje, navodi se u inspekcijskom nalazu.
Naslage materijala
Iako su prethodne bujice i erozije bile iznimno destruktivne, pravi okidač za katastrofu bila je velika količina oborina koja je pala u kratkom razdoblju. Prema procjenama hidrologa, velika količina oborina nije se mogla infiltrirati u već zasićeno tlo, što je prouzročilo bujične tokove. Voda je ubrzo poplavila područja uz potoke Divljak, Neviđen i Rečina - Ravni bor, stvarajući plimne valove koji su nosili sedimente, šumske ostatke i druge materijale prema naselju. Ove bujice, koje su rezultirale visokim intenzitetom vode i materijala, bile su toliko snažne da su preplavile radnu površinu kamenoloma, zatrpavajući i uništavajući strojeve te odnoseći materijal s jalovišta. Dijelovi materijala koji nisu uklonjeni, osobito u okolici pristupne ceste, predstavljaju veliku prijetnju u slučaju novih obilnih oborina. Nestabilni dijelovi tla, s ranijim bujičnim nanosima, mogu izazvati novu eroziju i dodatna klizišta koja će ugroziti naselje, upozorava se u izvješću inspekcije.
