Ulaganje u obrazovanje ključ je napretka, a ulaganje u mlade ljude najbolje je ulaganje. Stoga ne čudi što se u obrazovanje svake godine izdvaja ogroman novac bilo da je riječ o javnim, privatnim ili pak međunarodnim izdacima. Problem je što u BiH nema sustava i strategija ulaganja pa najviši teret još uvijek nose obitelji. Tako se, prema posljednjim objavljenim podacima koji se nalaze na službenoj stranici Federalnog zavoda za statistiku za obrazovanje, u 2019. izdvojilo čak 1.055,316.950 KM.
Što je skuplje?
Prema prikazanim razinama obrazovanja, u 2019. udio privatnih izdataka u obrazovnim institucijama bio je najviši u visokom obrazovanju, točnije više od 50 posto ukupnih privatnih izdataka u obrazovnim institucijama. Značajan novac za obrazovanje izdvojen je i iz javnih institucija. Ukupni javni izdaci za obrazovne institucije u FBiH u promatranoj godini iznosili su 968,085.050 KM, što predstavlja 91,8 posto od ukupnih izdataka za obrazovne ustanove.
Kada je pak riječ o privatnim izdacima za obrazovne institucije u FBiH, oni su iznosili 80,561.600 KM, što predstavlja 7,6 posto od ukupnih izdataka za obrazovne ustanove. U javne i privatne institucije ulagalo se i preko međunarodnih programa i donacija iz inozemstva. Tako su, prema podacima, ukupni međunarodni izdaci za obrazovne institucije u FBiH u promatranoj godini iznosili 6,670.300 KM, što predstavlja 0,6 posto od ukupnih izdataka za obrazovne ustanove. Promatrajući ulaganja u FBiH prema razinama, prikazano je kako se najviše ulagalo u osnovnoškolsko obrazovanje, 508,469.000 KM. Drugo na ljestvici kada je riječ o uloženom novcu je srednjoškolsko obrazovanje, u koje je uloženo 257,086.000 KM, zatim visokoškolske ustanove 253,933.000 KM, dok je, prema podacima, najmanje uloženo u predškolsko obrazovanje, za koje je dodijeljeno 35,829.000 KM.
Kada je pak riječ, kako pokazuju objavljeni podaci, o javnim izdacima za obrazovanje, najveći su bili izravni i iznosili su 911,192.000 KM, od kojih je 483,644.000 KM bilo namijenjeno osnovnoškolskom obrazovanju, 238,416.000 KM srednjoškolskom obrazovanju, 171,810.000 KM visokom obrazovanju, dok je 17,322.000 KM izdvojeno za ustanove koje su namijenjene djeci predškolske dobi. Javni izdaci obuhvatili su i stipendije te druge grantove kućanstvima, studentima i učenicima, a ukupan novac koji je izdvojen iznosi 18,740.000 KM. Najveći iznos novca koji je izdvojen iz proračuna dodijeljen je djeci osnovnoškolskog uzrasta, a za koje je izdvojeno 8,193.000 KM. Po visini izdvojenog novca slijede ih studenti i studentice koji su svoje znanje stjecali na visokoškolskim ustanovama, za čije je obrazovanje samo u 2019. izdvojeno 8,061.000 KM. Istraživanje i razvoj, koji se najčešće odnosi na kontinuirani napredak obrazovanja, javne institucije podržale su s 25,951.000 KM, a cijeli iznos novca dodijeljen je visokoškolskim ustanovama.
Izdvajanja za ustanove
Promatrajući podatke Federalnog zavoda za statistiku, koji se odnose na privatne izdatke, od 80,561.600 KM, koliko je stajao ukupan iznos, najviše, točnije 40,563.000 KM izdvojeno je za visokoškolsko obrazovanje.
Iz kućanstava najviše novca izdvojeno je za ustanove koje se bave predškolskim odgojem, 9,412.000 KM. Za obrazovanje srednjoškolaca iz kućanstava je bilo izdvojeno 5,383.000 KM, a 4,033.000 KM za visokoškolske ustanove. Iz kućanstava značajan iznos novca išao je privatnim institucijama, ukupno 51,857.000 KM, od čega je 31,220.000 KM, najviše, išlo za visokoškolsko obrazovanje. Iako su međunarodni izdaci, kako je i prikazano u podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada je riječ o obrazovanju bili znatno manji nego javni i privatni, oni nimalo nisu zanemarivi. Javnim obrazovnim ustanovama na račun je stiglo 963.000 KM, privatne obrazovne ustanove dobile su 2,536.000 KM dok je za sve vrste obrazovnih institucija koje su se bavile istraživanjem i razvojem dodijeljeno 2,972.000 KM, navodi se u podacima koji su objavljeni iz Federalnog zavoda za statistiku.
