Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda povukao je s današnje sjednice Vijeća ministara Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH te o njemu nije bilo rasparave.
U okviru točke dnevnog reda Nacrt zakona o dopunama Zakona o akcizama razgovaralo se o akcizama na dizel gorivo i putarine, odnosno tzv. "plavi dizel" te o prijedlogu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) kada su u pitanju dodatne akcize na gorivo za izgradnju puteva i autoputeva te akcize na duhan i alkohol koje bi bile usmjerene u zdravstveni sektor u BiH, javlja Fena.
To je novinarima potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, podsjećajući da prijedlozi UOUNO koji se tiču izmjena i dopuna zakona iz paketa Reformske agende.
Šarović je kazao da su na sjednici Vijeća ministara jednoglasno podržani prijedlozi koji se odnose na "plavi dizel", a o tome je Vijeće ministara i ranije zauzelo stav, ali su podržani i prijedlozi koji se odnose na promjene zakona koje se odnose na gorivo za autoputeve i puteve.
- U tom smislu imamo jedinstven stav Vijeća ministara s tim da ima neusuglašenosti o pitanju akciza na duhan i alkohol. Stoga je Vijeće ministara odlučilo da se objedini u jedan zakon i pitanje "plavog dizela" i pitanje akciza na gorivo za autoputeve i puteve s obzirom na to da su paralelno vođeni procesi za te izmjene - objasnio je ministar.
Dodao je da je zadužen tim da za sljedeću sjednicu Vijeća ministara pripremi izmjene zakona o akcizama u kojem bi se našao i "plavi dizel" i akcize za autoputeve i puteve, a otvorena pitanja vezana za akcize na duhan i alkohol će se na različitim razinama usuglašavati da bi se došlo do odgovarajućeg rješenja.
Ministar kaže kako postoje različita mišljenja o ispunjenosti uvjeta iz Reformske agende prije svega jer nije dostavljen Akcijski plan za reformu zdravstvenog sektora i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, a različita mišljenja odnose se i na proizvode na koje bi se primijenile nove akcize.
Usvojena strategija upravljanja dugom BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo je prvi put na državnoj razini Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Bosne i Hercegovine, čime BiH ispunjava jednu od obveza zacrtanu Akcijskim planom Reformske agende za BiH.
Strategija, uz prezentaciju strukture duga, sadrži procjenu stanja zaduženosti, te definira srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva. Ova strategija obuhvaća srednjoročne strategije upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo financija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
U skladu s Akcijskim planom za provođenje Reformske agende na razini Vijeća ministara, preporučeno je Fiskalnom vijeću da u što skorijem roku usvoji kalendar razmjene podataka potrebnih za pripremu Srednjoročne strategije upravljanja dugom BiH, nužnih za njenu kvalitetniju pripremu i ažuriranje, s ciljem kvalitetnijeg upravljanja dugom.
Smanjen broj krivičnih djela u BiH za 10,41 posto
Vijeće ministara BiH usvojilo je i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH Informaciju o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2015. godini, u kojoj se navodi da je prošloj godini registrirano 31.009 krivičnih djela u BiH, što predstavlja smanjenje za 10,41 posto posto u odnosu na 2014. godinu, kada je registrirano 34.705.
Prema Informaciji Ministarstva sigurnosti u kojoj su sublimirani pokazatelji svih policijskih i sigurnosnih agencija u BiH, registrirano je ukupno 22.874 izvršitelja krivičnih djela u 2015. godini, što je smanjenje od 12,01 posto u odnosu na 2014. godinu, kada je registrirano 25.998. Značajnom smanjenju broja izvršilaca krivičnih djela doprinijele su brojne policijske mjere provedene na terenu, uključujući i preventivne. Smanjen je broj maloljetnih izvršilaca krivičnih djela koji u ukupnom broju počinjenih krivičnih djela iznosi 3,92 posto, dok je npr. njihov broj u 2007. godini prelazio devet posto.
Od ukupno 31.009 krivičnih djele registriranih u 2015. godini 57,89 posto ili 18.000 čine krivična djela protiv imovine. I ova grupa krivičnih djela smanjena je za 13,64 posto u odnosu na 2014. godinu, a istovremeno je smanjen i broj izvršitelja ovih djela za 15,58 posto.
U prošloj godini za 6,09 posto smanjen je broj krivičnih djela u vezi sa zlouporabom droga u BiH (1.325 djela) u odnosu na 2014. godinu, kada ih je bilo 1.411.
U 2015. godini policijske agencije BiH su registrirale ukupno 723 krivična korupcijska djela, što u odnosu na prošlu godinu (623) predstavlja povećanje od 16,05 posto.
Na razini BiH u 2015. registriran je pad krivičnih djela protiv života i tijela (1.561) za 10,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabruje činjenica da je koeficijent rasvijetljenosti ovih krivičnih djela u Republici Srpskoj iznad 95 posto, a u Federaciji BiH 90 posto.
Nadležni organi u BiH poduzeli su niz mjera i akcija u vezi s tri teroristička napada, koja su izvedena u BiH. Podneseno je 20 izvješća protiv 31 poznate i jedne nepoznate osobe za krivična djela terorizma i srodna djela. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) podnijela je četiri izvješća protiv 18 fizičkih i 10 pravnih osoba te jednu dopunu izvješća protiv tri fizičke i dvije pravne osobe koja se sumnjiče za pranje novca i druga krivična djela.
U oblasti granične sigurnosti i kretanja i boravka stranaca evidentirano je 3.009 prelazaka, odnosno pokušaja prelaska preko državne granice za 1.270 osoba za kojima su nadležni organi raspisali tjeralice, mjere zabrane prelaska državne granice ili sigurnosno zanimljivih osoba, što je za 16,04 posto više u odnosu na godinu ranije.
U ilegalnom prelasku državne granice otkriveno je 179 osoba ili 5,29 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, od kojih su 133 osobe otkivene prilikom ilegalnog ulaska u BiH, a 46 osoba prilikom ilegalnog izlaska iz BiH.
Istovremeno, za 2.432 stranca nije dozvoljen ulazak u BiH jer nisu ispunjavali uvjete propisane Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, što je povećanje od 22,4 posto u odnosu na 2014. godinu.
