Ured Vlade Zapadnohercegovačke županije za europske integracije važna je institucija koja kroz koordinirajuće djelovanje aktivno radi na promociji interesa županije kada je riječ o korištenju sredstava iz europskih fondova, ali je i adresa s koje se provode strateški procesi koji za cilj imaju pripremu ljudskih kapaciteta za sve ono što tek slijedi kada govorimo o sredstvima iz IPA III mehanizma.
Ana Soldo, pomoćnica ravnatelja Ureda za razvoj i opće poslove, u razgovoru za Večernji list BiH kaže kako je ova županija kroz Ured pokrenula program podizanja ljudskih kapaciteta za pisanje i provedbu projekata, a sve u cilju privlačenja što više sredstava u županiju. Napravili su program koji ima tri segmenta - obuka, baza projektnih ideja, koja se nalazi na mrežnoj stranici Ureda, te baza stručnjaka za pisanje projekata koju su oformili kako bi korisnicima omogućili što brži i jednostavniji pristup EU fondovima. Jednom kada započne puna primjena programiranih sredstava iz iznimno vrijednog IPA III pretpristupnog mehanizma, ZHŽ svakako može računati na to da će njegove potrebe i projektne ideje biti prepoznate u europskim okvirima.
Soldo posebice ističe i važnost IPA programa Interreg VI-A IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora čiji će rezultati pridonijeti ostvarenju ciljeva utvrđenih Europskim zelenim planom, koji su naglašeni programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine. Program je izravno povezan s Europskom strategijom za Dunavsku regiju (EUSDR) i Europskom strategijom za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).
Večernji list: Nedavno je potvrđeno odobrenje financijski iznimno vrijednog projekta Interreg VI-A IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. - 2027. Koje su njegove ključne karakteristike?
- Novi Interreg program odnosi se na razdoblje do 2027. godine, a kada je riječ o financijskoj vrijednosti, riječ je o gotovo dvostruko više sredstava. Naime, na raspolaganju će biti oko 117 milijuna eura grant sredstava iz fondova Europske unije. To su uistinu pozamašna sredstva. U pogledu značajki imamo program prekogranične suradnje u kojemu sudjeluju Hrvatska, Bosna i Hercegovina, kao i Crna Gora. Pritom, programsko područje, kao i u svim dosadašnjim programima, markirano je te ne mogu sudjelovati aplikanti iz prostora cijele BiH, već sa striktno određenih programskih područja. Uključeno je 109 općina iz Bosne i Hercegovine, kao i Distrikt Brčko. U slučaju Hrvatske tu je 12 županija, a kada govorimo o Crnoj Gori, riječ je o 11 općina.
Odredili smo određene prioritete koji su zanimljivi iz kuta naše županije, a među njima su zelena ulaganja, uz zaštitu okoliša i učinkovito upravljanje rizicima, promicanje energetske učinkovitosti, kao i promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa. Također, jako nam je zanimljiv specifični cilj koji se odnosi na promicanje prelaska na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo. Svaki od ovih prioriteta ima određene financijske okvire u koje se možemo uklopiti.
Večernji list: Koliko su ovaj, ali i drugi prekogranični programi važni u kontekstu projektnih potreba Zapadnohercegovačke županije?
- Što se tiče naše županije, ali i svih programskih područja, ovo je najzanimljiviji program. Ipak, važni su i svi programi iz prošlog razdoblja, a ticali su se Interrega. Prekogranični programi su prilično pogodni za prijavljivanje, ali i za provedbu. Potrebno je da se svi u BiH aktiviramo u povlačenju sredstava. Ali i u kontekstu samog prijavljivanja, odnosno u smislu izrade projektnih prijava, kao i pripreme dokumentacije koja je potrebna.
Večernji list: Važno pitanje veže se uz proces obuke kada govorimo o prijavljivanju na fondove Europske unije. Koliko je bitno imati pripremljen kadar kada govorimo o pisanju programa?
- Kada govorimo o spremnosti naših ljudskih kapaciteta u županiji, mi smo se već dobrim dijelom izgradili. Istodobno, u kontekstu obuka u upravljanju projektnim ciklusom uvijek se potrebno nadograđivati. Naša županija kroz naš Ured pokrenula je prošle godine program podizanja ljudskih kapaciteta za pisanje i provedbu projekata, a sve u cilju privlačenja što više sredstava u županiju. Napravili smo program koji ima tri segmenta - obuka, baza projektnih ideja, koja se nalazi na našoj mrežnoj stranici, te baza stručnjaka za pisanje projekata koju smo oformili kako bismo korisnicima omogućili što brži i jednostavniji pristup EU fondovima. Kada govorimo o obuci, imamo nekoliko prioritetnih područja; tu je javni sektor u kojemu ćemo krajem ovoga mjeseca imati obuku za pisanje i provedbu projekata, a obuka je određena i za privatni sektor, pri čemu ćemo se prilagoditi tom sektoru te obuke izvršiti upravo u vrijeme kada bude raspisan određeni poziv. Drugim riječima, konkretno bismo se bavili upravo tim pozivom, odnosno prijavljivanjem na isti. Treći dio obuke odnosi se na nevladin sektor.
Pokušavamo obuhvatiti što više sudionika i korisnika koji će na kraju biti u nekom stupnju spremnosti za pisanje projekata.
Večernji list: IPA III je zapravo prilično velika prilika za županiju?
- Tako je. IPA III se tek sada programira, provedba još uvijek nije počela. Prošle godine je urađeno programiranje za 2023., no s obzirom na cijelu situaciju oko post-COVID krize, odlučeno je da se 70 milijuna eura alocira na proračune FBiH i RS-a. Ipak, treba podsjetiti kako još uvijek nisu završeni neki programi iz IPA II mehanizma. IPA III ima još koju godinu da počne s provedbom, ali upravo je ovo vrijeme kada bi se trebalo pozabaviti projektom dokumentacije koja je preduvjet za prijavljivanje na ove fondove.
