Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pokazatelji bolesti respiratornog sustava i aktivnost gripe su u porastu u većini europskih zemalja pa tako i u našem susjedstvu. U Hrvatskoj je od 29. prosinca do 2. siječnja 2020. godine zabilježeno 878 slučajeva gripe.
Broj prijavljenih slučajeva sa znacima i simptomima gripe u Bosni i Hercegovini je mali, a laboratorijski je potvrđeno oko 15 slučajeva, piše Klix.ba.
"Kao i u prethodnoj sezoni u Europi, bolest prouzročuju virusi gripe tip A (A/H1N1 i A/H3N2) i tip B (B-Yamagata i B-Victoria). Do sada nisu objavljene velike mutacije na virusnom genomu koje bi mogle značajno izmijeniti virus, povećati njegovu patogenost i infektivnost virusa te uzrokovati epidemiju ili pandemiju", objasnila je mikrobiologinja Mirsada Hukić.
Međutim, kaže kako je virus gripe vrlo promjenjiv i nepredvidiv.
"Mutacije se nakupljaju i u jednom truntku dobivamo drugačiji virus za koji nemamo odgovarajući specifičan imunitet. Tako izmijenjen virus gripe je 2009. godine izazvao svjetsku epidemiju, pandemiju gripe. U cilju sprečavanja epidemija i pandemija, cijeli svijet surađuje, razmjenjuje informacije o epidemiološkoj situaciji, cirkuliranju pojedinih tipova i podtipova virusa gripe te o genetskim osobinama izolovanih virusa. Na bazi tih informacija priređuju se cjepiva koje uključuju viruse koji su prisutni na pojedinim područjima. Cjepivo pripremljeno za ovu godinu štiti od dva tipa (četiri podtipa) virusa gripe", objasnila je Hukić.
Prema sadašnjim informacijama, sezona gripe ne bi trebala da bude opasnija nego prethodnih godina, ali se može očekivati porast broja oboljelih.
"Koliki će taj broj biti ovisi od brojnih faktora, kao što su cjepivo protiv gripe, izbjegavanje skupova u zatvorenim prostorima, putovanja u područja gdje je epidemija gripe, dolazak posjetitelja koji su inficirani virusom gripe u našu zemlju. Ipak, na bazi dosadašnjih podataka, pretpostavljam da neće biti velikih epidemija. Za sada, u Bosni i Hercegovini nema registriranih smrtnih slučajeva", kazala je.
Gripa je sezonska virusna bolest. Infekcija nastaje udisanjem virusa. Prenosi se sa čovjeka na čovjeka preko kapljica i dišnog sustava, koje se šire govorom, kašljanjem i kihanjem.
Najosjetljivije i najugroženije na infekciju virusom gripe su osobe koje imaju neku kroničnu bolest, metabolički poremećaj, dijabetes, starije osobe, djeca i trudnice.
Gripa naglo počinje s visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, kostima i zglobovima, drhtavicom i kašljem.
Intenzitet znakova i simptoma bolesti može biti različit, od blagih do vrlo teških oblika. Ponekad bolest dovodi do komplikacija kroničnih oboljenja srca, krvnih sudova, dijabetesa itd. i bakterijskih superinfekcija, što rezultira upalom pluća, sinusa, srednjeg uha itd.
