Novog veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH Edwarda Fergusona dočekalo je nekoliko vrućih tema. Dogodio se referendum u Škotskoj, što je privuklo veliki interes i u BiH. Potom smo ušli u predizbornu kampanju, a na sve to se nadovezao i val kritika bh. vlastima zbog odnosa prema pomoći područjima pogođenim poplavama. O svim ovim temama razgovarali smo s veleposlanikom Fergusonom.

Kako komentirate stranačke poruke, kampanju i teme koje dominiraju u ovoj predizbornoj kampanji u BiH?

Sa zadovoljstvom primjećujem da se pred ove izbore više govori o važnim socio-ekonomskim pitanjima nego što je to bio slučaj s prethodnim. Ali, sve u svemu, iznenadio me je nedostatak dubine u razmišljanju mnogih stranaka. Ta pojava mi ukazuje na nedostatak pritiska glasača. Glasači se trude da u svim životnim odlukama naprave najbolji izbor za sebe, ali izgleda da po pitanju izbora političkih stranaka ne primjenjuju isti princip. Govor podjela i nacionalizma koji političari na svim stranama koriste je posebno razočaravajući. Želimo da se političari usmjere na stvarna pitanja koja su bitna građanima: jačanje ekonomije, zapošljavanje, iskorjenjivanje korupcije i poboljšanje zdravstva i obrazovanja.

Koliko je, po vama, realna opasnost od izbornih prijevara i inženjeringa na koje ukazuju neke nevladine organizacije pa i kandidati?

Mi, naravno, želimo vidjeti slobodne, pravične i transparentne izbore, sa što većim brojem glasača koji će odlučivati u kojem pravcu će ići ova zemlja. Posebno mi je drago što će na dan izbora oko 1000 timova pratiti regularnost izbora. Ovo je do sada najveći broj promatrača, što je najvećim dijelom uspjeh organizacije ‘Pod lupom’ koju je britanska vlada podržala financijski, a koja je akreditirala više od 3000 lokalnih promatrača. Moje veleposlanstvo će sudjelovati sa sedam monitoring timova, a ja ću taj dan raditi u Konjicu. Ohrabrujem sve koji primijete bilo kakvu nelegalnu aktivnost da je prijave. To uključuje i one koji su možda pod pritiskom svojih poslodavaca da glasuju za određenu opciju.

Među Hrvatima u BiH postoji strah da bi njihova izborna volja ponovno mogla biti izigrana, i to posebno prilikom izbora Doma naroda u Federaciji. Koliko su ti strahovi opravdani?

Ovo je unutarnje međustranačko pitanje. Ja se nadam da će se doći do razumnog rješenja za formiranje novih vlada poštovanjem izborne volje, ali i snažnim usmjerenjem na politike, a ne na pozicije. Sada nam trebaju nove vlade koje će predstavljati građane BiH sa svim njihovim različitostima i koje mogu napraviti promjene koje ovoj zemlji očajnički trebaju.

BiH nije provela presudu “Sejdić i Finci”. Koliko će rezultati izbora po “starim” pravilima biti prihvatljivi za međunarodnu zajednicu? Ne tako davno iz Bruxellesa je čak dovođena u pitanje regularnost izbora.

Izbori će biti legalni i uvažit ćemo rezultat. Međutim, izbori u BiH će se održati s kršenjem presude Europskog suda za ljudska prava o izboru u Predsjedništvo i Dom naroda, tako da neće imati mjeru kredibilnosti i legitimnosti, a sve zbog uskih interesa koji su spriječili da se u ovom mandatu Parlamenta uvede sustav koji glasačima i svim građanima BiH nudi jednaka prava. Ovo je neprihvatljivo u modernom, europskom društvu.

Treba li se međunarodna zajednica ponovno umiješati ako i nakon ovih izbora mjesecima budu trajali pregovori o formiranju vlasti? Znamo da ne postoje zakonski rokovi za to, niti mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora.

Izuzetno je važno da se nove vlade uspostave brzo nakon izbora. Svaka stranka koja pobijedi na izborima imat će ogromnu odgovornost pokrenuti zemlju naprijed, politički i ekonomski, nakon niza godina tijekom kojih skoro ništa nije urađeno.

Što treba biti prioritet novih vlasti nakon izbora?

Prije svega - ekonomija. Ekonomska situacija u BiH je vrlo ozbiljna nakon niza godina pogrešnog upravljanja na svim razinama vlasti. Javna potrošnja novca i dobara je prevelika, a u privatnom sektoru se otvara nedovoljan broj novih radnih mjesta koja su stvarna vrijednost ekonomije. Postoji kultura ovisnosti o međunarodnim pozajmicama, što ne može vječno trajati. BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u Europi, a na najnižem je mjestu na popisu lakoće poslovanja Svjetske banke. Ukratko, ekonomija je neodrživa, i tko god bio izabran morat će ubrzo raditi na stabilizaciji situacije.Veliki je broj važnih reformi koje treba provesti, ali stabilnost i prosperitet BiH u budućnosti uvelike ovise o njenoj ekonomiji. Srećom, znamo što treba učiniti. Svima preporučujem da pročitaju sporazum o rastu i zapošljavanju koji definira šest prioritetnih oblasti u kojima su reforme hitno potrebne čime bi se pomoglo poticanju industrije i privlačenju stranih investicija. Pročitajte ga, proslijedite ga dalje, glasujte za njega.

Američki dužnosnici su vrlo otvoreno kritizirali bh. vlasti zbog manipuliranja novcem namijenjenom obnovi poplavljenih područja . Kako vi gledate na ponašanje vlasti u slučaju pomoći stanovništvu na ugroženim područjima?

Najvažnija stvar koju su američki dužnosnici htjeli reći je kako je Vlada bila prespora u preuzimanju kontrole i uspostavljanja koordinacije za plan oporavka nakon poplava. To je njihova odgovornost, a ne odgovornost međunarodne zajednice. Kao i mnoge druge zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo je obećalo novac za podršku procesima oporavka, ali su nedostajali konkretni projekti i prijedlozi za usmjeravanje te pomoći. Sada se poduzimaju koraci da se poboljša koordinacija, primjerice, putem pravog plana upravljanja rijekama, ali se to mora uraditi brzo, jer zima dolazi.

Neki u BiH su škotski referendum nazvali mogućim putokazom za entitete u BiH. Postoje li sličnosti ili razlike u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i BiH kada je riječ o integritetu države?

Škotska se zaista ne može usporediti s entitetima u BiH. BiH i Ujedinjeno Kraljevstvo su vrlo različite zemlje, s vrlo različitim povijestima. Referendum u Škotskoj se održao uz suglasnost svih vodećih političkih stranaka, a na osnovi zakona koji je britanski parlament usvojio prošle godine. U slučaju Republike Srpske, to bi bila jednostrana odluka o odcjepljenju, što bi bilo neustavno i suprotno Daytonskom mirovnom sporazumu i međunarodnom zakonu. Lekcija koja bi bila korisnija za naučiti ovdašnjim političarima iz primjera referenduma u Škotskoj je ta koliko je važno razlike rješavati mirno i demokratski. Sigurnost i prosperitet BiH u budućnosti leži u zajedništvu, a ne u podjelama. Neće se crtati nova karta Balkana.

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’