Istraživački centar Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru proveo je prvo istraživanje u krajnje ekstremnim uvjetima, dok su još uvijek svježi dojmovi oko prosvjeda koji su se nakon eskalacije smirili. Ono što upada prvo u oči jeste drastična razlika između osoba koje tvrde da su sudjelovale u prosvjedima, onih koji podupiru paljevinu i koji su protiv, ali i odnos općenito prema prosvjedima kao obliku građanskog izražavanja.
Protiv piromana
Ovo istraživanje provedeno na 700 ispitanika telefonski s područja cijele BiH, dok su dva pitanja posebno selektirana na područje Mostara. Na upit kako gledaju na prosvjede kao oblik aktivizma, većina ispitanika odgovorila je da ih smatra opravdanima, odnosno da ih podržava. Tako misli njih 70,7 posto . Istodobno, 23,2% ne podržava takav oblik izražavanja, dok 6,1 posto ne zna ili nije željelo odgovoriti. Najdrastičnija je bila razlika na pitanje o tome jesu li sudjelovali u prosvjedima. Čak 95,8 posto njih kaže da nije, dok je svaki 25. ustvrdio da je bio na prosvjedima. Od 700 upitanih osoba njih 28 je reklo kako je bilo na prosvjedima, a ostalih 672 nisu izražavali bunt. Sličan je odnos i na treće pitanje u anketi o tome podržavaju li paljenje državnih i županijskih institucija od prosvjednika. Skoro 90 posto ih se usprotivilo piromanskim pohodima, ili preciznije njih 88,9 posto. Istodobno 5,1 posto misli da je bilo u redu to napraviti, dok pak 6% građana se nije željelo izjasniti o ovome pitanju.
Spontano, organizirano...
Najuravnoteženiji odgovorili dobiveni su na upit smatraju li građani da su prosvjedi organizirani spontano, od političkih stranaka ili pak međunarodnih organizacija. Najviše građana ipak misli da su prosvjedi ‘maslo’ političkih stranaka. To smatra 34,3%. Odgovor na ovo pitanje ne zna 32,3 posto anketiranih, dok pak 22,3 posto smatra da su prosvjedi djelo samih građana. U međunarodne organizacije sumnja tek 5,1 posto ispitanih, a nikakav odgovor ne želi ponuditi 6,1%. Zadnja dva pitanja odnosila su se na područje grada Mostara. Pitanje koje je glasilo mogu li prosvjedi u višenacionalnim gradovima proizvesti nacionalne sukobe pokazalo je zabrinutost većine građana. Natpolovična većina smatra da prosvjedi imaju tu opasnost, dok 26,3 to ne smatra, 19,2 posto ne zna, a 4 posto nije željelo odgovoriti. Kada su u pitanju prosvjedi u Mostaru i paljevina, 46,2 osoba ih osuđuje, 7,7 posto podupire, 35,8 ima neutralan stav, dok 10,3 posto je suzdržano. Najviše anketiranih smatra da su nezadovoljni građani odgovorni za paljenje, Bošnjaci 33,4, a Hrvati 5,1 %. Da su svi palili, misli 5,1%, 12,8 ne zna, a 7,7% nije odgovorilo.
Zato je bilo dosta uvezeni tzv.dnevna migracija!