Od danas su u prodaji Večernjakova specijalna izdanja koja prikazuju povijest međunarodnih odnosa Hrvata - s islamom, Srbima i masonima.
Po cijeni od 49,90 kuna donosimo tri magazina na ukupno 396 stranica:
Hrvati i islam Jedan narod i jedna religija susreću se već 13 stoljeća u raznim okolnostima. Iako su Hrvati većinski kršćanski narod, odnosi s islamom sežu u daleku povijest, a oni su protkani i ljubavlju i ratovima. Donosimo više od 40 povijesnih priča o tim odnosima koje su istraživali i pisali novinari Večernjeg lista Denis Derk, Renata Rašović, Ivica Radoš, Hassan Haidar Diab, Bernard Karakaš, Zoran Krešić, Bojana Radović, Slavica Vuković, Danijel Prerad, Petra Balija, Darko Pavičić, Silvije Tomašević i Zoran Vitas, povjesničari Ruža Radoš, Mario Jareb, te predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj Nermin Botonjić i Ševko Omerbašić.
Rezultat višemjesečnog rada je povijesni izlog o tome kako su se Hrvati susretali s muslimanima i kako se taj odnos razvijao u vremenima stalnog mijenjanja svijeta, promjena granica, dolaska i zalaska velikih svjetskih sila, poput Osmanskog carstva, tijekom dva svjetska rata pa sve do danas. Još u 8. stoljeću, u doba španjolskog kalifata, Hrvati su bili najpouzdaniji čuvari tadašnjih kalifa koji su odsjedali u Cordobi. Bili su to mahom robovi, kupljeni na burzi u Aleksandriji, koji su zarobljeni u brojnim pomorskim bitkama koje su se tada odvijale po mediteranskim bespućima. Hrvati su bili dobri ratnici, ali nisu znali arapski, pa nisu mogli sudjelovati u dvorskim spletkama. Stoga su kalifima bili idealni čuvari, pa su Hrvati bili najtraženija živa roba. Španjolska je tada bila mamac i žiteljima hrvatskog primorja, mnogi su otišli živjeti u tada napredniji dio Europe, a neki su, iz praktičnih razloga, prihvatili islam.
Kasnije, u srednjem vijeku, povijest Hrvata je bila stalno prožeta odnosima s Osmanlijama koji su bili vodeća imperijska sila. Neki od najvećih sultana imali su bliske susrete s Hrvatima. Dok je Mehmed II. Osvajač, koji je pokorio Bosnu, poštedio Dubrovnik jer je s Republikom uspostavio trgovinske odnose, Sulejman I. Veličanstveni umro je dok je pokušavao slomiti otpor Nikole Šubića Zrinskog u čuvenoj bici kod Sigeta. Neki su Hrvati, poput Josipa Maškovića, prihvatili islam i izgradili karijere u osmanskoj vojski. Mašković je kao admiral pokorio Kretu, jedan od najnaprednijih dijelova Europe tada, ali ga je sultan dao ubiti jer mu je potrošio novac za han koji je tek ove godine dovršen u okolici Šibenika.
Hrvati i Srbi
Magazin Hrvati i Srbi donosi povijest višestoljetnih odnosa Hrvata i Srba. Večernjakovi autori, kolumnisti, ali i brojni stručnjaci historiografi daju pregled povijesnih odnosa dvaju nacija.
Odnose između Srba i Hrvata kroz povijest karakteriziraju nesporazumi, koji su katkad bili manje oštri, ali ponekad su dovodili i do ratova. U svakom slučaju, nikad nisu bili potpuno mirni, uvijek je nešto smetalo – kaže akademik povjesničar Dragoljub Živojinović.
No, s obzirom na recentnu prošlost, na još nezacijeljene rane iz Domovinskog rata kao posljedicu velikosrpske agresije, u hrvatskom narodu ta tema – jesu li Hrvati i Srbi u pradavna vremena bili jedno pleme, jesu li u ove krajeve stigli zajedno te jesu li se tek u povijesnim i političkim okolnostima i uvjetima razvili u različite narode – u pravilu izaziva poticaj za ozbiljniju analizu.
To je samo jedna od tema u magazinu Hrvati i Srbi, u kojem također između ostalog možete otkriti i zašto je Josipa Jelačića za bana ustoličio - pravoslavni patrijarh.
Hrvati i masoni
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj više se ne mora toliko fokusirati na čuvanje tajne i tajnovitosti. Netko će reći da je baš ta tajnovitost proizvela stereotipe i predrasude, premda bi točnije bilo reći da je tome kumovalo neznanje i nerazumijevanje okoline.
Zato je Večernji list objavio poseban prilog kao priliku da o toj stoljećima intrigantnoj temi doznate više uz pomoć objektivnih činjenica. Kroz doista impozantan fond podataka donosimo niz godina i datuma vezanih uz povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj i svijetu. Donosimo imena onih koji su pripadali ovom bratstvu, ali i njihovih uloga i zasluga u javnom životu. Donosimo procese koji su oblikovali i vrijeme i ljudsku civilizaciju, a iza kojih je često stajala 'nevidljiva ruka' tajnih društava. Moći ćete prvi put na jednom mjestu prateći sjećanja samih slobodnih zidara proučiti obnovu masonstva u Hrvatskoj '90-ih godina. Objašnjavamo i odnos masonstva i crkve, masonstva i religije i na kraju masonstva i Boga. Pišemo i o ulozi masona u stvaranju dviju Jugoslavija, kao i u stvaranju demokratske Hrvatske, ali i o sudbinama slobodnih zidara u totalitarnim sustavima, odnosima Pavelića i Tita prema bratstvu, o tome zašto ih Castro nije zabranio, kao i o drugoj krajnosti, bolesno okrutnom Francu koji ih je lobotomizirao.
