Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić veliki je optimist, ali i vizionar, vidi veliki prostor razvoja i napredovanja BiH u regiji velikih mogućnosti, o svemu govori u intervjuu za Večernji list BiH.
Sarajevo business forum (SBF) zaključio je ili nagovijestio goleme mogućnosti investiranja. Kako gledate na to da se konačno otvara jedna svjetlija perspektiva BiH, ali i cijele regije?
Sarajevo business forum/CHINA + 16 pokazao je i dokazao ono o čemu mi iz Vijeća ministara pričamo posljednjih godinu dana, a to su činjenice da BiH raspolaže s ozbiljnim prirodnim i razvojnim potencijalima, kao i kvalificiranom radnom snagom, što nam daje konkurentne i komparativne prednosti ne samo u regiji zapadnog Balkana, nego i šire. Sudjelovalo je 1300 sudionika iz 30 zemalja, prezentirano je 350 projekata i cijeli događaj izazvao je pozornost poslovnoga svijeta, što govori da se fokus investitora vraća na područje zapadnog Balkana, napose u BiH. No, važno je da mi ne samo u BiH, nego na čitavom Balkanu proširimo vidike i izađemo iz sadašnjih okvira malih i rascjepkanih tržišta te ustaljenih vrlo uskih granica kada se govori o ekonomskim potencijalima i razvojnim projektima. Moramo imati integriranu regiju u prezentaciji ozbiljnih energetskih, infrastrukturnih i drugih projekata za investitore koji dolaze s Istoka i Zapada. Za BiH je ključno nastaviti raditi na uklanjanju administrativnih barijera, kreirati zakonodavno-pravni okvir koji će dati punu sigurnost za strane i domaće investicije. U tom slučaju sam sasvim siguran da ćemo nastaviti s pozitivnim ekonomskim rastom koji smo zabilježili prošle godine.
No, kopanjem stvari iz prošlosti, različite ideologije i dalje stvari nastoje zadržati daleko od stvarnosti, a čini se da neki političari doslovno od toga žive?
Odgovor na to pitanje sadržan je u jednoj riječi, a ona se zove istina. Svi sudionici procesa u regiji moraju na ispravan način razumjeti i prihvatiti događaje iz prošlosti, što daje kvalitetan temelj za budućnost. Mi živimo u regiji koja ima suglasje glede vrlo značajnih stvari, poput članstva u Europskoj uniji. Nema nikakvog razloga da nam susjedi koji su u EU, a prije svega mislim na Hrvatsku, ne pomognu na tome putu jer imaju znanja i vještine koje nam značajno mogu olakšati pristupanje EU-a. U sklopu toga procesa vidim prostor za pomirenje i suradnju kako bismo otvorili ambijent dugoročnog mira, stabilnosti i napretka. Uostalom, mi ovdje živimo stoljećima i prošli smo različite faze u odrastanju naciona. Svaki narod koji živi na ovim prostorima je već postao politički narod, što je jedna od najvećih razina njegova sazrijevanja. Prošli smo i tragične posljedice toga odrastanja, a sada je vrijeme osloboditi pozitivnu energiju koju imaju građani i narodi na ovim prostorima.
Europska komisija je za područje jugoistoka Europe planirala izdvojiti značajna sredstva. Na čemu to vlasti BiH rade kako bi se taj novac iskoristio i oslobodila energija, prije svega, mladih ljudi?
Dopustite mi napraviti malu kronologiju i spomenuti Britansko-njemačku inicijativu koja je značila novi pristup BiH, što je oslobodilo političke, ekonomske, ali i sve druge energije u zemlji, ujedinilo nas i stvorilo najmanji zajednički sadržitelj – put k EU-u. Na ovu inicijativu se nadovezala još jedna izvanredna, Berlinska inicijativa, koju je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel s ciljem da se zapadni Balkan, već u ranoj fazi našega puta, ekonomski, infrastrukturno i energetski integrira u EU. Inicijalni novac je osiguran. Na nama je kreirati državne strategije i projekte. Govorim o prometnoj i energetskoj infrastrukturi, kao i projektima koji dolaze iz oblasti okoliša, obrazovanja i poticanja poduzetništva, posebice za mlade ljude s fokusom na njihovo zapošljavanje. BiH je ozbiljno shvatila tu poruku i mi smo do sada kandidirali 14 projekata s područja cijele BiH u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Istodobno, pripremamo projekte iz oblasti energetskog sektora koji je jedan od najatraktivnijih i predstavlja značajnu podlogu za ozbiljan ekonomski razvoj. Ako zadržimo političku volju koju imamo u posljednjih godinu dana, stabilnost regije, onda možemo biti optimisti da će se realizacija projekata razvijati u pozitivnom smjeru. Činjenica da je na SBF-u došlo do potpisivanja ozbiljnih energetskih projekata, kao što je Termo blok 7 Tuzla, da su Banovići u završnoj fazi ugovaranja, a tu je i Kakanj, da se intenzivno radi na realizaciji pojedinih dionica autoceste, pa i Jadransko-jonske autoceste, kao i Jadransko-jonskog plinovoda, koji u prvi plan stavljaju potencijale poljoprivrede, turizma, industrije, govori o tome da BiH ima ozbiljnu perspektivu kojoj, prije svega, treba kvalitetna stabilizacija političkih prilika i međusobno razumijevanje političkih partnera.
No, kako održati tu pozitivnu političku klimu samo provodeći ekonomske i socijalne reforme. Može li se u EU i ostvariti ove ciljeve bez političkih reformi?
Nekada su rješenja za najsloženija pitanja u BiH dosta jednostavna. Spremnost na razgovor i dogovor temeljen na korektnim odnosima jest najbolja i najkvalitetnija formula za suradnju unutar svih političkih subjekata u BiH, a onda to sigurno vodi ka stalnom napretku. Bilo kakvo rješavanje problema koje zanemaruje stajališta jedne, druge, treće strane, neće dovesti do pozitivnog iskoraka BiH. Mi u Vijeću ministara smo dobar primjer kako se na temelju korektne suradnje, međusobnog razumijevanja i dogovaranja, mogu napraviti značajni pomaci.
Znači, nema turbulencija unutar Vijeća ministara, odnosno vladajuće većine?
U Vijeću ministara nema turbulencija. Uvijek postoji spremnost za razgovor i dijalog je ključni instrument za dolazak do rješenja. Ne znači da u početku svi imamo ista polazišta, ali kroz razgovore, napose između mene i zamjenika, mi dolazimo do najboljih, odnosno najargumentiranijih rješenja i postigli smo to da u dosadašnjem mandatu imamo, u odnosu na ranija razdoblja, održan najveći broj sjednica, usvojili smo najveći broj materijala, donijeli vrlo značajne odluke i usvojili strateške dokumente o kojima se ranije nije moglo ni početi razmišljati i sve smo to uradili jednoglasno.
No, s obzirom na složeni ustroj BiH, nije samo dovoljno imati dogovor na razini države. Nedavno ste se susreli s premijerima RS-a Željkom Cvijanović i FBiH Fadilom Novalićem. Koliko ta činjenica o stalnim napetostima između vlasti i oporbe u RS-u utječe na rad Vijeća ministara?
Za mene to ne predstavlja problem dok se svi mi ponašamo u skladu s ustavnim nadležnostima. Proklamirani cilj Vijeća ministara prigodom njegove uspostave je da ćemo se isključivo držati svojih nadležnosti, da nećemo ulaziti u nadležnosti drugih razina uz spremnost biti im potpora. No, svima je poznato da je BiH složena zemlja. Zbog svih procedura koje moramo provesti usporava se brzina provedbe projekata. Vjerojatno, kada bi na svim razinama bile prisutne iste vladajuće stranke, imali bismo veću propulzivnost. Ali, u ovome trenutku ne mislim da je to ključni problem. Najvažnije je da je svima strateški, a ne deklarativni cilj članstvo u EU. Pri tome nama treba biti iznimno stalo doći do toga cilja, puno više nego EU koji stalno šalje pozitivne signale.
Na sastanku u B. Luci ste ponovno razgovarali o usklađivanju mehanizma koordinacije, pa su iz oporbe postavili pitanje ima li BiH dokument o tome i je li onda podnesen vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU?
Gospodin Čović je uputio vjerodostojan zahtjev jer od meritornih institucija i pojedinaca nismo čuli da taj zahtjev nema svoju vjerodostojnost. Vijeće ministara je usvojilo tekst mehanizma koordinacije i to je naša nadležnost, poštujući sve razine vlasti koje trebaju biti u tome procesu i na putu EU. Iz RS-a su smatrali da neke stvari mogu učinkovitije postaviti, i u Vijeću ministara nismo imali nikakvih zapreka da na to pozitivno odgovorimo. Napravljeni su značajni iskoraci i nadomak smo konačnom rješenju o mehanizmu koordinacije i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji nas vode prema sljedećem koraku, a to je dobivanje upitnika iz EU.
U kojoj je BiH fazi u pregovorima o SSP-u?
U završnim smo pregovorima između predstavnika BiH i Europske komisije. Informacije govore da je kreiran mogući draft toga dogovora koji je vrlo korektan, pozitivan i poticajan za BiH te očekujem da je riječ o tjednima, a ne više o mjesecima kada bi Vijeće ministara moglo dati odgovor na taj sporazum i uputiti ga dalje u Predsjedništvo BiH. Apeliram da se tema prilagodbe SSP-a u javnostima, političkim i stručnim krugovima konačno počne analizirati iz kuta realnih činjenica, posebice kada je riječ o poljoprivredi...
Znači BiH, odnosno njezina poljoprivreda, neće biti gubitnik?
BiH mora biti bolje organizirana unutar sebe. Već dulje razdoblje na godišnjoj razini gubimo 30 do 40 milijuna eura zbog nespremnosti usvojiti određene strategije ili uspostaviti tijela koja traži EU iz oblasti poljoprivrede. Ta strategija i ta tijela ne znače nikakvo preuzimanje nadležnosti bilo kojoj razini, nego samo dobru organiziranost u cilju preuzimanja i provedbe sredstava koja će doći iz EU.
Govorite o zakonu o hrani... ?!
Govorimo općenito o zakonima o poljoprivredi, ruralnom razvoju, platnim agencijama u toj oblasti i svemu onome što zahtijeva EU. Kada budemo organizirani u tome smislu, bit ćemo u stanju dobiti milijune eura godišnje u oblasti poljoprivrede kao jednoga od najvažnijih sektora u BiH. Povećali smo broj kompanija koje izvoze mlijeko i mliječne proizvode s četiri na osam. Pripremamo se za izvoz bijelog mesa i konzumnih jaja, dobit ćemo veće kvote za izvoz ribe, vina ili šećera. U Vijeću ministara imamo koncenzus oko uvođenja ‘plavog dizela’ kao novog poticaja poljoprivredi. Puno je pozitivnih elemenata i stoga o toj temi treba razgovarati s gledišta struke, a ne politike.
Na izvjestan ću način ponoviti pitanje, hoće li bh. poljoprivreda biti dobitnik nakon ovoga procesa?
BiH poljoprivreda će biti osposobljena biti konkurentna za veliko tržište koje nas očekuje. Poljoprivrednici će dobiti mogućnost izvoziti na ovo tržište te će dobiti potrebnu potporu iz VM, kao i sa svih drugih razina vlasti. Zato pozivamo niže razine vlasti da poljoprivrednicima budu od pomoći, da ne moraju mjesecima čekati na poticaje, nego da budu prvi u redu jer se radi o sektoru s golemim mogućnostima.
Jeste li optimist da će BiH u 2017. dobiti status kandidata za EU?
Veliki sam optimist i mislim da ćemo u drugoj polovici sljedeće godine dobiti taj status. To će otvoriti posve novo poglavlje u odnosima između BiH i EU te pokrenuti proces koji više nikada ne može biti reverzibilan.
Koliko je to značajno za BiH i regiju s obzirom na još uvijek aktualne prijepore, ali i tešku epizodu rata?
To je od iznimne važnosti i zato je važno naglašavati pozitivne aspekte našega puta k EU. Za nas nema ništa prioritetnije od članstva u NATO savezu i EU. To donosi vladavinu prava, trajni mir i stabilnost, a onda i sigurnost za investicije i ukupni napredak. Do toga se cilja, međutim, dolazi čak reformama koje bi trebale promijeniti dosadašnju matricu ponašanja.
Spomenuli ste NATO, znate da oko te teme nema suglasnosti u BiH?
Da, ja često spominjem NATO jer sam svjestan koliko je to pitanje važno za budućnost BiH. Poznati su odnosi u BiH i pogledi na to pitanje. Ja respektiram stav svih političkih stranaka i razina vlasti, ali se pozivam na činjenicu da trebamo ići dalje i da smo svi suglasni oko aktiviranja MAP-a. Zaista sam optimist da će napori svih razina vlasti, posebno Predsjedništva BiH, biti prepoznati unutar NATO saveza i da će nam u Varšavi biti aktiviran taj program za članstvo.
Premijeru, kako zaustaviti odlazak velikog broja ljudi, naše inteligencije, koji sutra trebaju sjediti i na mjestu na kojem se vi nalazite?
Moram reći da ne posvećujemo dovoljno pozornosti našem ključnom makroekonomskom problemu – nezaposlenosti mladih ljudi. Nedopustiva je sadašnja situacija. Imamo mlade obrazovane i talentirane ljude koji mogu i moraju biti generator pozitivnih promjena i napretka zemlje, ali im još uvijek ne stvaramo kvalitetan ambijent da svoje ambicije vežu za svoju domovinu. Čak i u strankama imamo veliku bojazan od prepuštanja liderskih pozicija mladim ljudima. Ja o tome imam posve drukčije stajalište. Imate na stotine primjera mladih ljudi koji vode važne kompanije i značajno ih unapređuju. Zato zapošljavanje mladih mora biti na 1. mjestu na agendi svake razine vlasti, od lokalne, županijske, entitetske, pa do državne. Želio bih pohvaliti Vladu FBiH koja je uložila 50 mil. maraka s fokusom na zapošljavanju mladih. U vašim novinama sam prije nekoliko dana čitao intervju s uvaženom ministricom financija Jelkom Milićević da se radi o skoro 7000 mladih ljudi koji će dobiti posao na taj način. To su matrice koje trebaju svi slijediti. Trebamo mladim ljudima omogućiti pristup jeftinom kapitalu kako bi pokrenuli vlastiti biznis jer su inovativni, a tamo gdje to rade postojeće institucije i kompanije, treba posebno poticati zapošljavanje mlađih ljudi.
Projekcija rasta BDP-a ohrabruje, kakva su vaša očekivanja u sljedećim godinama vezano uz ključne makroekonomske pokazatelje?
Poplave su nam nanijele veliku štetu, ali svejedno rast BDP-a u prošloj godini iznosio je 3 posto, izvoz 4 %, smanjili smo vanjskotrgovinski deficit 8,9 %, povećali industrijsku proizvodnju za 3%. To su pokazatelji s kojima smo zadovoljni, a projekcije govore da ćemo zadržati taj trend rasta. BDP će se i u ovoj godini kretati oko 3 posto. Posebno je važno ojačati konkurentnost naših roba, povećati pokrivenost uvoza izvozom i smanjivati vanjskotrgovinski deficit uz otvaranje novih radnih mjesta. Reformska agenda nam je dala jasne smjernice.
Državna razina godinama održava istu razinu potrošnje. Što je problem s drugim razinama vlasti, zašto one to nisu u stanju i stalno se zadužuju kako bi pokrivale javnu potrošnju?
Zato što nismo dobro organizirani u fiskalnom i sektoru financija. Moramo povećati disciplinu u tome dijelu, ograničiti proračunska izdvajanja za tu vrstu javne potrošnje i, konačno, u organizacijskom smislu moramo oblast plaćanja obveza dovesti do te razine da je nitko ne može izbjegavati. Ako se uredi taj sustav, a to je jedan od osnovnih ciljeva reformske agende, onda mislim da će BiH doći na razinu da bude samoodrživa kada su u pitanju njezini prihodi i rashodi. Što se tiče razine proračuna na bh. razini, Vijeće ministara ima pravo po zakonu povećati svoj proračun, no do sada smo iz jedne vrste solidarnosti ostajali na istoj razini. No, za sljedeću godinu ćemo napraviti ozbiljnu analizu jer smatramo da bismo, ako povećamo razinu proračuna, vrlo transparentno mogli sredstva uložili tamo gdje je u ovome trenutku BiH najpotrebnije – a to je potpora malim i srednjim poduzećima, zapošljavanje mladih ljudi, potpora sektorima kao što je poljoprivreda.
Entiteti su gotovo pred kolapsom i neće moći bez novca MMF-a. Hoće li biti novog aranžmana?
Evidentni su veliki problemi, nešto veći u RS-u nego FBiH. Ja sam veći zagovornik zaduživanja kod MMF-a nego kod komercijalnih banaka jer ima povoljnije uvjete, ali i nudi stručnu i tehničku pomoć te ima monitoring nad provedbom mjera na koje se obvežemo. MMF je jasno iznio stajališta koji su, po našoj ustaljenoj praksi, u BiH tumačeni na različite načine. MMF je jasno tražio uređenje bankarskog sektora što je mnogo važnije od statusa jedne banke, neovisnu reviziju kako ne bi iz tjedna u tjedan bili u prijetnji likvidacije banaka, gubljenja, osobito, javnih sredstava. U pismu namjere je zatražena konkretna suradnja poreznih uprava s jedinstvenom metodologijom s mogućnosti pretraživanja kako nitko ne bi mogao izbjegavati svoje obveze, a ne tek obećanje da će surađivati. Iz MMF-a su najavili posjet sredinom svibnja kada bi se trebala završiti njihova misija i mislim da će ipak biti pozitivno okončana. Entiteti bi prve doznake mogli očekivati u drugoj polovici ove godine.
Kako razriješiti prijepor oko objave rezultata popisa pučanstva?
Nažalost, to je pitanje s područja struke skliznulo na polje politike. Trebalo je ostati na preporukama monitoring tima koje su napravljene kada smo završili popis. Dane su jasne smjernice kako treba donijeti metodologiju državnoj Agenciji za statistiku i završiti to pitanje. U prvi plan bih stavio popis kao ključni dokument za makroekonomske strategije i planiranja BiH i nikako ga ne bih sveo na pitanja etnonacionalnog izjašnjavanja. Odgovore na većinu pitanja iz upitnika EU ćemo upravo pronaći u popisu pučanstva. Bez toga nećemo moći odgovoriti na ta pitanja. Bit će ugrožen europski put ako brzo ne dođemo do objave popisa. Mogu prihvatiti i neke nove ideje da se produži rok za objavu popisa ako je to potrebno, ali ne mogu razumjeti i prihvatiti izjave da ćemo se dogovoriti o tome koliko ima stanovnika u BiH ili pak koliko kojega naroda ima u ovoj zemlji. Nije prihvatljivo da neku osobu tretiramo samo kao instrument na temelju kojeg se raspodjeljuje novac od poreza, a da istodobno ne prihvaćamo njezin identitet.
Kakvi su odnosi sa susjedima, najavili ste zajedničko zasjedanje Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske, koje ćete točke kandidirati i kako potaknuti rješavanje?
Naš su fokus u Vijeću ministara prvi susjedi, šira regija i EU. U nekoliko navrata sam se susreo s premijerom Tihomirom Oreškovićem i dogovorili smo se da ne inzistiramo na održavanju zajedničke sjednice dviju vlada dok ne prođe izvjesno vrijeme, odnosno minimalno prvih 100 dana Vlade Hrvatske. U sljedećih par mjeseci ćemo dogovoriti zajedničku sjednicu i nećemo je opteretiti brojnim temama, nego četiri ili pet tema koje su važne za obje zemlje. Hrvatska je zemlja s kojom imamo najdulju granicu, značajno nam pomaže na europskome putu. Otvorit ćemo teme jačanja cestovne infrastrukture, energetike jer smo i mi zainteresirani za Jadransko-jonski plinovod, a oni su zainteresirani za energetske objekte poput HE Durbovnik i za one na zapadnom dijelu zemlje. Svakako ćemo govoriti i o odlaganju nuklearnog otpada i smislim da tu ima jako puno dezinformacija i zato stvari treba razjasniti. Uz to, imamo probleme i s međudržavnim prijelazima te ljudima treba olakšati prijelaz granice. Potpisat ćemo nekoliko memoranduma i sporazuma, a jedan od njih će biti zajednički rad institucija na našem putu prema europskim integracijama. Hrvatska ima 25.000 prevedenih stranica i dio toga zasigurno nam može biti od koristi.
Kada iz Bruxellesa ili svijeta komuniciraju s vašim uredom, doživljavaju vas premijerom i prvim čovjekom izvršne vlasti uz Predsjedništvo BiH. No, stvarnost je drukčija. Smeta li vas činjenica što niste pravi premijer BiH?
Mene osobno ne smeta, ali u predstavljanju BiH, napose prema svijetu, mislim da u budućnosti tu stvar treba promijeniti, osobito zbog činjenice da imamo utvrđenu praksu rotiranja predsjedatelja koji dolazi iz tri konstitutivna naroda, tako da nitko ne može uzurpirati tu poziciju kroz veći broj mandata, ali i zbog načina odlučivanja u Vijeću ministara koji je uvijek vezan uz koncenzus svih članova ove institucije. Nema nikakve bojazni da netko može imati dominaciju. Zbog predstavljanja BiH, ali i unutarnje pozicije mislim da bi u idućim mandatima bilo mnogo kvalitetnije kada bi se i u Bruxellesu, Washingtonu, na Istoku i Zapadu pojavljivala osoba koja bi nosila naziv premijer BiH. Ali, dok je sadašnje ustrojstvo ovakvo, ponašam se isključivo kao predsjedatelj VM i jamčim da ne postoji nijedna izjava, potez ili akt koji na bilo koji način odudara od Ustava i zakona. •
