Građanska inicijativa, prema kojoj bi u sljedećoj školskoj godini djeca u školama sama trebala pripremati obroke u cilju konzumiranja zdrave hrane, izazvala je pozornost većine roditelja. Tu inicijativu podupiru vodeći stručnjaci iz regije, a posebice iz Republike Hrvatske, kao i pojedine osobe iz miljea glazbe, sporta i kulture, piše Večernji list BiH.
To ne znači povratak u školu predmeta “domaćinstvo”, što su učinile pojedine škole iz regije, već stvaranje svijesti djece o zdravoj hrani, a koja bi uz pomoć učitelja zdrave prehrane bila educirana. Podsjećanja radi, iako je u mnogim zemljama zapadne Europe sasvim normalno da škole imaju svoje kuhinje u kojima se učenicima nudi zdrava hrana, poput kuhanih jela, mlijeka, voća i povrća, u našim školama to nije slučaj.
Djeca su nam bolesna
Također, mnoge ove zemlje, kao i neke u našem okruženju, među kojima i Hrvatska, provode projekte pod nazivom “Zdrave škole”, koji podrazumijevaju kontrolu školskih kuhinja i namirnica koje se prodaju u školama i na automatima. Takvi projekti i kontrole u bh. školama se ne provode. Tako se naši učenici hrane u prodavaonicama brze hrane koje se nalaze u blizini škola, dok se u školama koje imaju svoje kuhinje mogu kupiti uglavnom sendviči, slatkiši ili neke grickalice visoke energetske vrijednosti, bogate šećerom i masnoćom. Upravo takva hrana, ističu stručnjaci, siromašna je vitaminima, mineralima, vlaknima i potrebnim hranljivim tvarima te za posljedicu ima gojaznost, anemiju, karijes, kao i druge zdravstvene probleme, razne alergije, obolijeva im sustav probave te se u pojedinim slučajevima javlja i celijakija. U toj kritičnoj dobi za rast i razvoj djeteta, kada bi trebala biti povedena najveća briga o tome što djeca jedu, čini se kako nitko ne vodi brigu o kvaliteti hrane koja se servira u školskim kantinama. Tako su najprisutniji proizvodi na policama zapravo razne vrste grickalica, kroasana punih prerađenoga šećera, jeftinih i štetnih čipsova, čokolada i sličnih nezdravih proizvoda.
Socijalno ugrožena kategorija
Ako pretpostavimo da djeca u prvoj smjeni, koja počinje u osam sati, prvi put jedu za vrijeme velikog odmora u školi, onda im se najvažniji dnevni obrok najčešće svodi na brzu hranu koja pruža jako malo nutrijenata potrebnih za zdrav rast i razvitak.
U provedenom istraživanju o tome kako djeca vide i razumiju da je hrana koja im se nudi u školskoj kantini loša, većina se slaže kako školske kantine ne nude dovoljno raznovrsnu ni zdravu hranu, a po njihovu mišljenju što nedostaje na policama kantine, najčešći su odgovori bili: voće, mliječni proizvodi, negazirani sokovi, bogatiji sendviči, topla hrana, čajevi, svježa peciva... S druge strane, djeca su i socijalno ugrožena kategorija, a u tom smjeru je prije nekoliko godina nastala ideja školskog sendviča za djecu iz socijalno ugroženih obitelji. U taj projekt uključile su se mnoge poznate osobe, a ni rezultati nisu izostali. •
