Bosanskohercegovačke šume i proplanci obiluju brojnim vrstama gljiva kojih se ne bi postidjele ni najbogatije svjetske trpeze. No, branje gljiva nerijetko zna biti mač s dvije oštrice, posebice onima koji ih slabije poznaju.
Cijena i potražnja
O vrstama gljiva, njihovu branju, poznavanju, ali i prepoznatljivosti, razgovarali smo s obitelji Pehlivanović iz Žepča koja već više od 20 godina bere i prodaje gljive na tržnici. Kada je riječ o potražnji, kazali su nam da je relativna, nekada su gljive više, a nekada manje tražene, baš kao i sve ostalo. - Vrganj, prvu klasu, na tržnici prodajemo po cijeni od 8 do 10 KM, lisičarku po cijeni od 6 do 8 KM, presnac (sirogriz) od 6 do 8 KM, dok kilogram mliječnice stoji do 5 KM - kažu nam u razgovoru ističući da opreznost treba biti na prvom mjestu. - O gljivama je potrebno puno učiti i čitati, ne možete tek tako ići u šumu i brati ih jer to zna izazvati kobne posljedice. Suprug i ja, iako smo umirovljenici, gotovo svakodnevno učimo o gljivama, prije svega zbog svoje, ali i sigurnosti naših kupaca. Kada je riječ o gljivama koje su najviše “isplative” te o tome koliko je moguće zaraditi, Refika nam kaže da je najbolja zarada od jesenskog vrganja, za koji se po kilogramu može zaraditi i do 25 KM. - Kada imate otkupljivače koji dolaze po tu vrstu gljive, to vam je sigurna zarada. Samo od ove vrste gljive, kada je njezina sezona suprugu i meni zna ostati “čisto” oko 2000 KM, kada se odbiju svi troškovi. Tako da gljive se isplati brati, ali prije svega ih treba dobro poznavati - kaže nam u razgovoru Žepčanka Refika. O poznavanju gljiva, vrstama i sigurnosti branja, razgovarali smo i s Radoslavom Gašićem, jedim od najvećih poznavatelja gljiva u BiH. - Punih 40 godina se bavim branjem gljiva. Posljednjih 15-ak godina sve ih detaljno proučavam te sam do sada pronašao oko 1700 vrsta gljiva, što je pokazatelj koliko je BiH bogata gljivama - kaže nam Radoslav.
Jestive i otrovne
O tome koliko treba biti oprezan pri branju gljiva, ispričao nam je kroz primjer. - Imamo primjer od prije nekoliko godina kada je čovjek otišao na tržnicu u Banju Luku, kupio gljive i otrovao se, što još jednom pokazuje koliko treba biti oprezan i sumnjičav jer svaka gljiva ima svoju dvojnicu. Jedne su jestive, a druge ne - kaže nam u razgovoru. Pitali smo ga i koliko je vrsta jestivih, a koliko otrovnih gljiva. - Prema mojim dosadašnjim istraživanjima, negdje oko 25 posto gljiva u BiH je jestivo, njih oko 75 posto nije, ali treba naglasiti da one nisu otrovne, nego samo nisu ugodnog okusa, ili su ljute, gorke... dok je gljiva otrovnica na našem području od 5 do 7 posto. No to ne znači da nisu vrlo zastupljene u BiH - zaključuje Radoslav pozivajući još jednom na oprez.
