Dolaskom proljeća sve češće uživamo u prirodi koja se budi i u njoj provodimo slobodno vrijeme. No ove, kao i svake prethodne godine, boravkom u prirodi istodobno raste brojnost prenositelja bolesti od kojih ljudi u određenim okolnostima mogu oboljeti, piše Večernji list BiH.
Sporadični slučajevi
Jedna od zaraznih bolesti koje se najčešće “pokupe” u prirodi, točnije mišja groznica, nakon Hrvatske u kojoj je zabilježen veći broj oboljelih, nije zaobišla ni BiH. Tako je, prema podacima UKC-a RS-a, od mišje groznice ove godine liječeno devet pacijenata, a kako je prikazano u podacima, zabilježen je i jedan smrtni slučaj, zbog čega stručnjaci stalno pozivaju na pojačan oprez prilikom boravka u prirodi. Prijenosnici ove opake bolesti divlji su mišoliki glodavci, zbog čega je i dobila naziv mišja groznica. Prema riječima predstojnice Klinike za infektivne bolesti UKC-a RS-a Antonije Verhaz, infekcija hantavirusom kod zaraženih u RS-u utvrđena je serološkim testiranjem.
- Bilo je sporadičnih slučajeva oboljelih pacijenata od mišje groznice, a u Klinici za infektivne bolesti tijekom ove godine liječilo se pet pacijenata. Zbog pandemije koronavirusa određeni broj pacijenata liječio se i u Klinici za unutarnje bolesti- kazala je Verhaz za Glas Srpske te istaknula kako je od posljedica ove bolesti preminuo 37-godišnji muškarac. Mirjana Miljković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe DZ Banje Luke, za ovaj mediji je potvrdila kako su u travnju imali dva prijavljena slučaja zaraženih. - Virus se prenosi putem aerosola izlučina glodavaca, a prisutan je u urinu, fecesu i pljuvački inficiranih glodavaca, koji inače nemaju simptome bolesti. Inkubacija je od nekoliko dana do dva mjeseca, najčešće od dva do četiri tjedna, a ne prenosi se s čovjeka na čovjeka - kazala je Miljković. Ova bolest, objasnila je za Glas Srpske, ima pet kliničkih faza. Do smrtnog ishoda može doći u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi, a smrtnost iznosi oko pet posto. Za razliku od Banje Luke, u SKB-u Mostar, kako doznajemo, nije bilo oboljelih. - U SKB-u Mostar nema ni jednog slučaja oboljelog od mišje groznice. Možemo potvrditi također kako više od tri godine u SKB-u Mostar nije zabilježen ni jedan slučaj mišje groznice - kazali su nam iz ove zdravstvene ustanove.
Održavanje higijene
Inače, u svemu je najbitnije preventivno djelovanje, ističu stručnjaci koji navode neka od pravila ponašanja u prirodi. Prva preventivna mjera je održavanje higijene tijela, ruku i kože, preko kojih može doći do zaraze. Osim toga, održavanje higijene odnosi se i na održavanje boca, hrane i pribora čistima kada se boravi u prirodi.
Također, bilo bi dobro ne ostavljati osobne stvari na tlu. Najbolji način za to je čuvanje hrane i pribora od glodavaca na način da te stvari ne stavljate na tlo. Preporučuje se i ne piti vodu iz prirodnih izvora, poput potoka ili rijeka, jer tu istu vodu koriste i glodavci koji mogu prenositi mišju groznicu. Prevencija zaista, navode stručnjaci, može pomoći u zaštiti od mišje groznice koja može izazvati neugodne i teške simptome te bi ona trebala biti prvi korak i u fokusu prije svakog boravka u prirodi.
