Od adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u BiH najviše koristi su imali izvoznici ribe i vina, a na udaru uvoznika su bili, kako se i očekivalo, mlijeko i meso
Ipak, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović za Klix.ba je kazao da je uvoz iz EU pod kontrolom i da se u ovom trenutku ne odražava negativno na BiH gospodarstvo.
"Uvozilo se jefitnije mlijeko, ali nismo doživjeli udar kakav je očekivan. Vidjet ćemo u drugoj polovini godine kada će se režim s kvotama nastaviti, ali pod kontrolom ministarstva. Osim mlijeka i mliječnih proizvoda i mesa te mesnih proizvoda, uvozilo se i kvalitetno pjenušavo vino, iskorištenost tarifne linije je 100 posto. To se najvećim dijelom odnosi na pjenušac, ali i na vino od svježeg grožđa", rekao je Šarović.
Od 69 tarifnih linija, 19 ih je 100 posto iskorišteno, dok za 26 posto uopće nije bilo interesa.
"Iskorištenost je nula za živu stoku i živu perad, malo je iskorištena kvota za krumpir 22 posto, šećer, keks, pekarski proizvodi 14 posto, cigarete 21 posto, meso peradi nula posto, neki konzervisani proizvodi od mesa 6 posto, krastavci kornišoni nula posto, paprike konzervirane također, ostalo povrće samo 29 posto, svježe grožđe samo 2 posto, višnje i alkoholna pića proizvedena destilacijom vina od grožđa 0 posto", navodi ministar.
Dodaje da je u prva četiri mjeseca zabilježen povećan izvoz u zemlje Europske unije te značajan izvoz u zemlje CEFTE-a, ali preciznije podatke će imati 1. srpnja.
"Izvoznici ribe i vina mogu biti zadovoljni. Iako imamo problema s izvozom vina u Hrvatsku zbog nekih barijera koje smo reklamirali hrvatskoj strani jer ima slučajeva da Hrvatska ne dozvoljava uvoz našeg vina. Benefite od voća i povrća očekujemo kasnije, kada dođe prava sezona", kazao je Šarović.
Iako je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark na konferenciji u povodu obilježavanja dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju rekao da je izvoz iz BiH u prva četiri mjeseca ove godine povećan za 12,5 posto, ministar ističe da ne može reći da je adaptacija SSP-a bila dobra za bh. ekonomiju.
"Razmišljali smo da nam ne donese veliku štetu, to su bile ključne kalkulacije. Za sada to možemo kontrolirati i upravo zbog toga ne govorim da nam je donio preveliko dobro. U svakom slučaju, za jedan dio ekonomije je donio korist zbog povećanog izvoza u EU, a s druge strane postoje udari na domaću ekonomiju zbog povećanog i konkurentnijeg uvoza iz EU", zaključuje ministar Šarović.
