Izbori u Bosni i Hercegovini se u pravilu održavaju početkom listopada, ali to niti je obligatorno niti je to bio slučaj uvijek u demokratskoj političkoj praksi u postdaytonskom razdoblju. Zbog toga je i odbacivanje ideje prolongiranja općih izbora, bez bilo kakve prethodne analize i argumentacije, potpuno neshvatljivo, piše Večernji list BiH.
Malo vremena
Posebice je teško dokučivo ako se uzme u obzir korist koju bi cijela BiH imala od moguće odgode izbora ako se na vrijeme ne dogovori i kroz parlamentarnu proceduru ne provede izborna reforma. Realno je još malo vremena da se novi Izborni zakon usvoji, a da se mogu ispoštovati postojeći pa i skraćeni rokovi za raspisivanje, organizaciju i provedbu općih izbora u prvoj nedjelji listopada ove godine.
Njihovo raspisivanje i organizacija u sadašnjim okolnostima politički je, a posebno pravno, upitne ispravnosti. Ustavni sud BiH, donoseći presudu u predmetu "Ljubić", jasno je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno uskladi taj zakon s državnim Ustavom. Kao što je poznato, Parlamentarna skupština BiH do danas to nije uradila, a pokušaj Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da svojim odlukama "premosti" taj propust, sporan je po više osnova. Tako provedeni izbori bili bi u velikoj mjeri neregularni, a barem jedan njihov dio, koji se odnosi na izbor izaslanika u federalni i državni dom naroda, bio bi neustavan. Ustavni sud BiH je po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci izmijeni neustavne odredbe. Kako se to nije dogodilo, Ustavni sud je izbrisao sporne članke. I u zadnjim odgovorima na medijske upite Ustavni sud BiH jasno je naveo da državni Parlament nije proveo spomenutu presudu. To znači da su i tumačenja koja se forsiraju iz Sarajeva o tomu kako je presuda navodno provedena potpuno proizvoljna i pogrešna. Središnje izborno povjerenstvo BiH je i samo, najblaže kazano, kontroverzno i to zbog načina izbora većine njegovih članova, mimo propisane parlamentarne, odnosno zakonske procedure. Takvo tijelo i uz potpuno s Ustavom usklađeni Izborni zakon teško bi moglo biti relevantno voditi izborni proces, a još uz nepostojanje zakona, njegova uloga je potpuno kompromitirana.
Što se može zakomplicirati
S druge strane, odgoda bi ostavila dodatni prostor za razgovor i dogovor o izbornoj reformi te potom organiziranje izbora u mnogo zdravijoj političkoj atmosferi. Još važnije, omogućila bi se brza i nesmetana provedba izbornih rezultata koja se inače redovito javlja kao problem u poslijeizbornom razdoblju. Da odgoda izbora sama po sebi nije problem, pokazalo se i prilikom organiziranja proteklih lokalnih izbora. Budući da proračunska sredstva za organiziranje izbora nisu bila osigurana u predviđenom roku, Središnje izborno povjerenstvo BiH je 2020. lokalne izbore pomjerilo na 15. studenoga iste godine. SIP se tada pozvao na zakonsku odredbu po kojoj, ako financijska sredstva za njihovu organizaciju nisu osigurana, izbori se mogu prolongirati do trideset dana. Međutim, koliko su i ta zakonska tumačenja podložna različitim tumačenjima, pokazalo se upravo na ovom primjeru, jer su, unatoč tomu što su sami ovako protumačili zakon, izbore zakazali cijela dva tjedna nakon isteka roka za odgodu. Umjesto 4. listopada lokalni izbori su održani 15. studenoga i to opet ne u cijeloj BiH. Za Grad Mostar lokalni izbori su zakazani i održani 20. prosinca iste godine, odnosno 35 dana nakon izbora u ostalim lokalnim zajednicama u BiH. U ovom, kao i u slučaju odgode lokalnih izbora u cijeloj BiH, nije nastala nikakva stvarna šteta. Zato je teško naći argumente zašto bi prolongiranje općih izbora, na određeno vrijeme, imalo ikakve štetne posljedice po funkcioniranje sustava, a pogotovo po političku atmosferu u BiH. Naprotiv, zakazivanje i pokušaj organiziranja izbora po krnjem Izbornom zakonu BiH samo bi dodatno zakompliciralo situaciju i odnose unutar zemlje.
