Prošle su 23 godine od međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države. U vrlo kratkom razdoblju neovisna BiH priznata je od mnogih susjednih zemalja, Vatikana, SAD-a, članica tadašnje europske zajednice i većeg broja drugih zemalja. Generalno gledano, u ovih više od dva desetljeća ključni elementi politike velikih sila prema BiH nisu se značajnije promijenili.
Daytonski sporazum
Poštovanje i potpora neovisnosti, suverenosti i cjelovitosti države BiH principi su koje u međunarodnoj politici zastupaju svi, od SAD-a, preko Europske unije do Kine i Rusije. Poštovanje Daytonskog sporazuma i njegova provedba također su zajedničke crte odnosa prema BiH svih spomenutih svjetskih sila. No, razlike u njihovu stavu prema BiH, ipak, postoje, kao što je vidljiva i evolucija u politici svake od tih zemalja pojedinačno. SAD je, uz određenu skepsu dijela tadašnje administracije, prvo podupirao ideju građanske centralizirane BiH, da bi s eskalacijom međunacionalnih sukoba u BiH sam pokrenuo preustroj zemlje kroz federalizaciju, zaokruženo Washingtonskim sporazumom. Amerikanci su dalju decentralizaciju podržali izradom Daytonskog sporazuma i od tada do danas zagovaraju integraciju takve decentralizirane zemlje u Europsku uniju i NATO uz javno zagovaranje funkcionalnije države, što uključuje reformu Federacije BiH kao entiteta. Američku politiku prema BiH uglavnom su cijelo ovo vrijeme pratili i njihovi europski saveznici, a prije svih Britanci i Francuzi. Iako se u Sarajevu udomaćilo mišljenje kako Pariz, a posebno London, ne bi imali ništa protiv potpune podjele BiH, službena politika i djela nikada nisu išla u tom pravcu. Današnja politika Europske unije prema BiH, dakle uključujući i Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, ogleda se u inicijativi koja treba omogućiti integraciju BiH u Uniju. Očito je kako danas sve tri vodeće zemlje Europske unije BiH vide kao decentraliziranu, ali funkcionalnu zemlju koja ima svoje mjesto u Europskoj uniji i NATO-u.
Različite zemlje i odnosi
Značajno drukčiji odnos prema BiH ima Ruska Federacija. Osim što priznaje BiH kao neovisnu državu i podupire Daytonski sporazum, ne postoji nikakva sličnost u odnosu službene Moskve prema BiH s odnosom koji imaju zapadne zemlje. Rusija ne želi BiH u NATO-u, a rezervirana je i prema njenom ulasku u Europsku uniju, kao i svim pokušajima da se zemlja učini funkcionalnijom na štetu autonomije entiteta. Sukladno svojoj politici neutralnosti, Narodna Republika Kina se skoro i ne izjašnjava o budućnosti BiH, osim što službeno podupire njezinu neovisnost i načelo unutarnjeg dogovora o ustroju BiH.
