Unatoč brojnim izazovima i problemima s kojima se suočava još od uspostave vlasti, aktualna vladajuća koalicija čini se stabilnom, piše Večernji list BiH. Na red su došla neka teška pitanja, pa je i očekivano da pronalazak rješenja bude nešto dulji. No, vremena za gubljenje nema jer, osim europskog puta, ekonomska situacija također ne dopušta odugovlačenje nekih procesa. Tim prije što uskoro ulazimo u izbornu godinu koja sama po sebi nosi brojne izazove i političke tenzije.
Stanje u strankama
Aktualna vlast na državnoj i federalnoj razini nema alternativu u ovom izbornom mandatu i to je sada svima jasno. Bilo kakva prekompozicija vlasti čini se nerealnom, pa čak i kada se dogode ozbiljne krize, poput privremene paralize pojedinih državnih institucija. Teško je prognozirati što će se događati u budućnosti, osobito kada su u pitanju koalicijski odnosi unutar "trojke". Njezini lideri tvrde da je koalicija stabilna iako priznaju da se gotovo svakodnevno javljaju problemi na terenu. Ta dinamika u političkim odnosima između pojedinih stranaka najbolje se vidi na županijskoj razini. U sarajevskom županijskom Parlamentu potvrđena je nova Vlada "trojke", ali nije sve išlo glatko, što potvrđuje i suzdržanost jedne zastupnice NiP-a. Dan prije zastupnici Naše stranke napustili su zasjedanje Skupštine jer partneri nisu podržali izvješća direktora županijskih institucija koji dolaze iz NS-a. Takvih primjera ima i u drugim županijama, gdje se svako malo preispituju koalicijski odnosi i parlamentarne većine. Pokušaj SDA da okupi koaliciju koja bi svoju snagu testirala na lokalnim izborima iduće godine, ali i preuzimanja vlasti u nekim županijama za sada ne daju posebne rezultate. Jasna je želja SDA da u taj savez, uz svog vječitog trabanta DF, uvuče i Stranku za BiH i NES, pa i neke druge manje stranke. Teško to ide zbog kadrovske nestabilnosti tih stranaka, kao i činjenice da se SDA zbog sudjelovanja u vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji već morala odreći partnerstva s NES-om. Ova "izdaja" u NES-u primljena s otvorenim ogorčenjem i najavom preispitivanja daljnje suradnje sa SDA. Iako su na višim razinama prekinuli suradnju nakon prošlih općih izbora, HDZ BiH i SDA ipak ostaju partneri tamo gdje moraju, tako bi se reklo. U dvjema mješovitim županijama - Srednjobosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj - dogodio se kontinuitet suradnje dviju i dalje najjačih nacionalnih stranaka Hrvata i Bošnjaka. U SBŽ-u se zapravo ništa nije ni promijenilo u odnosu na prethodni mandat, dok je u HNŽ-u, nakon dugotrajnih i iscrpljujućih pregovora punih obrata, na kraju u vlast ušao SDP.
Primjeri u županijama
Tek će se vidjeti kako će ova koalicija, koja do sada nije viđena na političkoj sceni BiH, doista funkcionirati. Možda ćemo već nakon izbora 2026. godine svjedočiti novim obratima i drugačijim koalicijama na višim razinama vlasti. Ma koliko se HDZ BiH i SDA sukobljavali i imali dijametralno različite poglede na važne procese u zemlji, te dvije stranke ne mogu potpuno izbjeći suradnju, a primjer za to su upravo ove dvije županije. Suradnja i u Srednjobosanskoj i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji rezultirala je stabilizacijom prilika u možda i nacionalno najosjetljivijim te ratnim nasljeđem najopterećenijim sredinama u FBiH. Da ne govorimo o njihovu značaju za ukupne hrvatsko-bošnjačke odnose. Dobar primjer da HDZ i SDA mogu surađivati je i Mostar, koji ima svoje probleme i krize, ali jednako tako su mnoge stvari od prošlih izbora pokrenute zahvaljujući suradnji ovih dviju stranaka. To trenutačno nije dovoljno za oživljavanje nekadašnjeg partnerstva. HDZ BiH očito ima, barem za sada, bolje iskustvo sa strankama "trojke" nego što je imao sa SDA. Vrata suradnje, ipak, ne treba potpuno zatvarati jer još uvijek je riječ o najvećim strankama dvaju naroda. Na primjeru središnje Bosne i Hercegovačko-neretvanske županije mogu i konkretno pokazati da nisu svi mostovi porušeni i da zajednički još mogu djelovati konstruktivno i uspješno.
