Na inicijativu zastupnice Željane Zovko, jučer je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održana rasprava i jednoglasno podržana inicijativa o pokretanju procedura pomoći BiH nakon tragičnih poplava koje su 3. listopada pogodile općine Jablanicu, Konjic, Kiseljak, Kreševo i Fojnicu. Zovko je na početku obraćanja izrazila sućut svima onima koji su izgubili svoje voljene u tragičnim poplavama te je upozorila kako su poplave u Bosni i Hercegovini odnijele već 20 života, dok se za mnogima još uvijek traga, a stanovništvo ovih općina je evakuirano uslijed ponovnih prijetnji poplavama. Naglasila je kako je dužnost Europske unije, kao najvećeg partnera BiH, mobilizirati sva raspoloživa sredstva kako bi se omogućilo žurno pružanje prijeko potrebne pomoći.
- Pozivam na aktiviranje Europskog fonda solidarnosti koji je, osim za države članice, već korišten i za zemlje kandidatkinje te pružanje dugoročne financijske potpore, zajedno s preusmjeravanjem sredstava iz IPA III fonda kako bi se pružila žurna pomoć u sanaciji posljedica poplava i osigurale osnovne potrepštine za sve pogođene ovim nesretnim događajem. Bosna i Hercegovina, kao naša partnerska zemlja, mora imati pristup ovim sredstvima kako bi se omogućila brza reakcija, obnova infrastrukture i pomoć najugroženijima - naglasila je Zovko.
Bosna i Hercegovina uistinu može koristiti Europski fond solidarnosti (EUSF) nakon ovih poplava ili drugih velikih prirodnih katastrofa. Ovaj fond osmišljen je kao instrument Europske unije koji pruža financijsku pomoć državama članicama i državama kandidatkinjama za hitne potrebe nakon prirodnih katastrofa. Ovaj fond namijenjen je za brzu reakciju i pomoć u obnovi te oporavku nakon katastrofa koje uzrokuju značajnu štetu. Da bi se, međutim, aktivirao EUSF, potrebno je ispuniti određene uvjete. Ponajprije se mora utvrditi obujam štete izazvane prirodnom katastrofom i mora biti značajna. Postoji određeni prag štete koji se mora premašiti, obično definiran kao postotak bruto nacionalnog dohotka (BDP) zemlje.
Naime, ukupna šteta mora premašiti određeni prag, koji se obično postavlja na 0,6% BDP-a za države članice EU-a ili sličnu ekonomsku mjeru za države kandidatkinje poput BiH. No, unutar zemlje mora se postići suglasje, podnijeti zahtjev za pomoć EU, a treba sadržavati detaljnu procjenu štete, dokaze o potrebi za pomoć te opis mjera koje su poduzele državne i područne vlasti. Zatim slijedi procjena Europske komisije koja ocjenjuje ozbiljnost katastrofe, utjecaj na pogođeno stanovništvo i infrastrukturu te prikladan odgovor već poduzetih mjera zemlje. Financiranje iz Europskog fonda solidarnosti može pokriti do 85% prihvatljivih troškova za obnovu nakon katastrofe. Pogođena zemlja obično treba pokriti preostale troškove, pokazujući svoju predanost procesu oporavka. Naravno, utrošak svakoga eura se motri kako ne bi došlo do zloupotreba.
A novac EU-a, ako bude odobren, ide za popravak i rekonstrukciju infrastrukture, pružanje pomoći pogođenim osobama i poduzećima te obnavljanje javnih usluga. O svemu je država dužna podnijeti završno izvješće Europskoj uniji. Ta je pomoć važna i prilikom jačanja otpornosti na buduće katastrofe. Tijekom zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu Zovko je iskazala zadovoljstvo i što je Europska komisija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a kako bi pružila neposrednu pomoć ljudima na terenu, a 12 zemalja članica pružilo je pomoć BiH putem ovog mehanizma. Zovko je posebno zahvalila Vladi Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem koja je odmah donijela odluku o doniranju 10 milijuna eura BiH i time još jednom pokazala kako je najveći prijatelj zemlje.
