Tribinom “Je li kriza iza nas?” Klub znanstvenika HKD Napredak - Glavna podružnica Zagreb obilježio je pet godina uspješnog djelovanja, piše Večernji list BiH. Klub znanstvenika obrađivao je teme iz oblasti ekonomije, povijesti, ekologije, medicine, agronomije i drugih.
- Sve naše tribine imale su zadaću promišljati aktualnu problematiku, kako u svijetu tako i kod nas i težile su znanstvenoj i stručno utemeljenoj objektivnosti, bez prikrivenih ciljeva i bilo kakvih namjera, a ponajmanje političkih. Nastojali smo činjenično, precizno i znanstveno analitično ukazati na uzroke, sadašnja stanja, posljedice i moguće puteve u iznalaženju rješenja, istaknuo je u uvodu održane tribine voditelj kluba Tomislav Dubravac.
Kriza javnih dugova
Neven Šimac podsjetio je na pitanje koje su postavili na prvoj tribini s istim imenom.
- Prije pet godina pitali smo se je li ono, što je bilo krenulo 2007. - 2008., a bila je to bankarska i financijska kriza, sa svim svojim mnogovrsnim posljedicama, bila završila. Ili nije. Danas znamo da nije i da je jedna od osnovnih izravnih posljedica te početne krize privatnih dugova, a to je kriza javnih dugova, morala uslijediti. Međutim, ta druga kriza imala je i druge, brojne posljedice i nastavke, pa je tako još više pogoršala gospodarske i socijalne uvjete, a što je moralo izazvati političke krize. Neke od tih političkih kriza bile su, međutim, drugih korijena, kao rušenja autoritarnih režima u “krhkim” državama Azije i Afrike, a da nije bila osigurana nikakva demokratska perspektiva, ali i potresi u svijetu islama - i mrtvorođenče “arapskog proljeća”, dok su se klimatske promjene valjale iza obzorja Zemlje, događale i pogoršavale, rekao je Šimac.
Osvrt na stanje u RH i BiH
Žarko Primorac dao je prikaz ekonomskog stanja u proteklome razdoblju, a posebno s osvrtom na stanje u Hrvatskoj i BiH.
- I pored dosta opreznih procjena o izgledima naše ekonomije, u godinama koje su slijedile 2011. – 2015. produbljena je kriza i prateće ekonomske neravnoteže. Produbila se recesija, povećan javni dug, smanjena je zaposlenost, povećani su deficiti proračuna. Dogodile su se i neke pozitivne stvari: Hrvatska je postala članica NATO-a i EU, donekle je sređena državna administracija, provedena je fiskalizacija, izvršena je legalizacija bespravne gradnje. U prošloj godini vratio se pozitivan rast BDP-a. Razdoblje o kojem je govoreno približno se poklapa s mandatom nove Vlade, od koje se mnogo očekuje na uklanjanju ekonomskih neravnoteža kao i povratak ekonomskom rastu i napretku, kazao je Primorac, prilično oprezan u ocjenama predloženih reformi, naglasivši da je za budućnost Hrvatske presudna 2016. i ako se u njoj ne povuku pravi potezi, kazao je, ostat će premalo manevarskog prostor za izlazak iz krize. Po njegovim predviđanjima, već nakon 6 mjeseci znat će se ide li nova hrvatska Vlada u dobrom smjeru. Aktualnost teme potvrđuju brojna pitanja postavljana iz oblasti reforme mirovinskog sustava, kredita i monetarne politike.
