Mnoge općine u BiH imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, a njemu u čast ovog vikenda je, četrnaestu godinu zaredom, priređena i posebna manifestacija „Dani glamočkog krumpira“, ili u narodu zvana 'krumpirijada'. Nadaleko poznati glamočki krumpir do sada je othranio mnoge obitelji i odškolovao mnoge vrijedne znanstvenike. To radi i danas. Stoga se njegovom veličanstvu u čast priređuje, sada već tradicionalna, manifestacija. Pitamo općinskog načelnika Nebojšu Radivojšu što krumpir danas znači Glamoču.
„Imamo naviku da kažemo, naš najbolji promotor, najbolji ambasador Glamočkog polja je sigurno glamočki krumpir. Ove godine imamo i više štandova. Ohrabrujemo proizvođače iz općine i okruženja da izlažu pa smo za svaki štand osigurali po 50 KM, čisto da pokriju troškove goriva. I nagrada je više a i bolje su od dosadašnjih. Imamo i sponzora Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč koji je za svih 12 nagrada koje mi dajemo dodao još po 50 eura,“ govori nam načelnik.
Premda je i ova godina bila sušna, prinosi su bolji od prošlogodišnjih budući da je kiša u osmom i devetom mjesecu češće zalijevala plodno polje. Stručni suradnik za poljoprivredu Slobodan Paštar informira nas o svim detaljima: „Prinosi žitarica, ječma i pšenice, je 4 tone po hektaru, na razini višegodišnjeg prosjeka. Kvalitet je bio dobar, cijena također, a žitaricama je zasijano 1.800 hektara. Prinosi krumpira su bili između 20 i 30 tona po hektaru. Pod tom kulturom smo imali oko 300 ha što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu, ali vjerojatno je tomu kumovala velika skupoća ulaznih troškova.“
No, naš stari znanac Ilija Radoja ne posustaje. Šest hektara je zasijao pšenicom i ječmom, a krumpirom hektar i pol. Zadovoljan je i prinosima i cijenom.
„Oko 35 do 40 tona imam sa tih 15-tak duluma. Ove godine je i cijena realna, 1,20 KM do 1,30 KM, na veliko naravno, a već godinama proizvodim za poznate kupce,“ ističe Ilija i ponosno pokazuje izložene plodove.
Raduje i to što se poljoprivrednoj proizvodnji okreću i mladi ljudi. Premda živi i radi u Banja Luci, 36-togodišnji Borislav Gašić s prijateljem već nekoliko godina sadi u rodnom kraju. Na 30-tak duluma zasijali su mrkvu i krumpir.
„Ove godine smo odlučili izložiti neke naše proizvode. Prvi nam je put i super je sudjelovati u svemu ovome. Mi u Banja Luci imamo svoje poslove i ovo nam je dodatni, a možda jednog dana preraste i u glavni posao,“ govori nam Gašić, elektrotehničar po struci.
Držeći kako je Glamoč neopravdano marginaliziran srednjoškolci su, uz jela od krumpira i druge povrtnice, odlučili predstaviti tradiciju i kulturu svoga kraja, pojašnjava njihova profesorica Darija Zečević Paštar i dodaje:
„Htjeli su prikazati glamočko kolo, za koje svi znaju, neke dijelove narodne nošnje. Imamo ovdje također jednu knjigu o Miroslavu Čangaloviću, jednom od najpoznatijih opernih pjevača koji je inače rodom iz Glamoča.“
Najveći izloženi krumpir težak 1540 grama, proizveo je Radovan Tolimir. Birala se i najukusnija pita krumpiruša, te najuređeniji štand. Ponudu na glamočkoj krumpirijadi svojim brendom, proizvodima od drenjka, potpomogli su i susjedi iz Drvara.
