Općine i gradovi u Federaciji aktivno sudjeluju u procesima koji za cilj imaju drugačiji način raspodjele javnih prihoda, pri čemu traže više sredstava iz dvaju ključnih izvora - poreza na dohodak te neizravnih poreza, piše Večernji list BiH.
Metodologija
U kontekstu zahtjeva koji se mogu čuti s lokalne razine treba navesti kako se traže promjene u načinu, odnosno postotku raspodjele sredstava, uz objašnjenje kako bi gradovima i općinama u konačnici trebao pripasti veći iznos novca s obzirom na njihove obveze, ali i ustavne te zakonske nadležnosti. Tako je, ne tako davno, na sastanku Mreže za javne financije Saveza općina i gradova FBiH, uz prisutnost 60 pomoćnika načelnika/gradonačelnika za financije, poručeno kako je potrebno povećati udio općina i gradova u porezu na dohodak sa sadašnjih minimalnih 34,46% na 50%, imajući u vidu prenesene dodatne nadležnosti jedinicama lokalne samouprave.
Već je ranije iz Saveza općina i gradova naglašeno i kako je potrebno voditi računa da ne dođe do pada prihoda malih općina kako se ne bi dovelo u pitanje obavljanje dodijeljenih nadležnosti od malih općina. Potrebno je, smatraju, i regulirati otplatu vanjskog duga tako da svaka razina vlasti otplaćuje dug koji je i generirala (u skladu sa Zakonom o proračunima) te da ne dolazi do anomalije u raspodjeli prihoda između razina vlasti u FBiH. Istodobno, u kontekstu važnih projekata za jedinice lokalnih samouprava nedavno su članovi Mreže za javne financije podržali osnivanje financijskog mehanizma za potporu općinama i gradovima pri prijavi na IPA projekte.
Osim poreza na dohodak, općine i gradovi traže i dobivanje većeg iznosa sredstava od neizravnih poteza, objašnjavajući to tematikom vanjskog duga. Naime, iz Saveza se može čuti kako općine i gradovi generiraju 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH, ali kroz postojeći sustav raspodjele u kojem se otplata vanjskog duga vrši ukupno za cijelu FBiH neizravno vraćaju vanjski dug i drugih razina vlasti. Zbog toga i traže veći iznos sredstava od neizravnih poreza te predlažu kako bi se, umjesto trenutačnog udjela lokalne razine u vertikalnoj raspodjeli poreza, a koji iznosi 8,42%, trebala uvesti stopa od 9,81% kako bi općine i gradovi imali dostatnu razinu prihoda.
Realizacija projekata
Inače, s obzirom na nadležnosti, ali i obveze lokalnih razina vlasti, hvale je vrijedna i podrška koja je i ove godine osigurana u federalnom proračunu. Za općine je planirano ukupno 38 milijuna KM, od čega 10 milijuna KM kao financijska pomoć proračunima, a 28 milijuna KM za sufinanciranje kapitalnih projekata na razini gradova i općina.
Ova financijska pomoć svakako će dobro doći u procesu gospodarskog oporavka jedinica lokalne samouprave koje su jednim značajnim dijelom na svojim leđima, baš kao i županije, nosile teret krize u vremenu pandemije.
S druge strane, općine i gradovi, a to su pokazali i primjeri u praksi, mogu biti snažni nositelji gospodarskog razvoja i privlačenja stranih investicija. Unatoč podijeljenim nadležnostima, lokalna samouprava može u kontekstu određenih administrativnih pitanja olakšati pokretanje biznisa, odnosno realizaciju poslovnih ideja na svojem području. Primjer je Žepče koje je u svakoj poslovnoj zoni osiguralo da se zemljište dodjeljuje po simboličnoj cijeni i sa svom dostupnom infrastrukturom, počevši od električne energije, preko vode, kanalizacije, pročistača pa do prometnica.
Kada je riječ o dobivanju dozvola, proces ide vrlo brzo i jednostavno, dok su osnovice za obračun svih općinskih naknada vrlo niske.
Primjer navedene općine jedan je od onih koji na reprezentativan način progovara o sposobnosti jedinica lokalne samouprave da, koristeći ustavne i zakonske nadležnosti, osigura plodan teren za realizaciju investicijskih procesa. Takve primjere moguće je pronaći i u drugim dijelovima zemlje, a svojim zalaganjem lokalne samouprave na svojevrstan način promiču dobar glas o državi. No, općinama i gradovima svakako je potrebna i stabilna politička situacija na višim razinama koja izravno generira i razinu zanimanja stranih investitora za Bosnu i Hercegovinu.
