Centar za građansku suradnju Livno nakon jednogodišnjeg rada organizirao je evaluacijski sastanak u okviru regionalnog WeBER projekta o temi: “Građani za odgovornu lokalnu upravu - praćenje rada općinske uprave”. Sastanku su nazočili predstavnici mjesnih zajednica i NVO iz općina Livno, Tomislavgrad i Posušje.
Pozitivan primjer
Nakon uvodnog izlaganja, analize i predstavljanja rezultata istraživanja i monitoringa rada općinskih vijeća i uprava koje je proveo Centar, predstavnici mjesnih zajednica i nevladinih organizacija i udruga građana razgovarali su o načinima praćenja rada općinskih vijeća i općinskih uprava te na koji način i koliko sudjeluju u procesu donošenja odluka i provedbi preporuka. Sudionici su naglasili da je u svim općinama problematika slična, tj. da su građani vrlo neaktivni i ne koriste mehanizme kojima mogu neposredno sudjelovati u kreiranju i provođenju lokalne politike, a tome doprinosi i činjenica da građani nisu dovoljno informirani o svojim zakonskim pravima i obvezama. Međutim, moglo se čuti i pozitivnih primjera iz prakse koje su sa sudionicima sastanka podijelili predstavnici mjesnih zajednica Vidoši, Zabrišće (grad Livno), Crvenice (općina Tomislavgrad) te mjesne zajednice Sutina i Podbila iz Posušja. Naime, te MZ vlastitom su inicijativom i aplikacijama kod međunarodnih organizacija, ali i federalnih ministarstava uspjeli puno toga napraviti za dobrobit svojih mikrosredina. Ono što je važno napomenuti je i to da je dogovorena buduća suradnja mjesnih zajednica i nevladinog sektora kroz potpisivanje memoranduma o suradnji koji će omogućiti razmjenu informacija, poboljšati suradnju i koordinaciju aktivnosti u svrhu bolje informiranosti o potrebama stanovnika, ali i bolju suradnju s lokalnim vlastima.
Očekivanja građana
Izvršna ravnateljica Centra za građansku suradnju Livno Zulka Baljak istaknula je kako je osnovna zamjerka općinskim vlastima što većinu odluka koje su donijeli kroz 2017. je na ad hoc način, dakle, bez prethodnog planiranja, što će reći da je planiranje aktivnosti vrlo manjkavo. S druge strane, istaknula je kako ne mogu puno zamjeriti lokalnim samoupravama zbog propusta u radu jer su općine u BiH u nezavidnom položaju, naime, njih kao jedinice lokalne samouprave država uopće ne prepoznaje, ustavna su kategorija tek u FBiH, a unutar Federacije od ukupno prikupljenih prihoda dobivaju svega 8,3%, dok sljedeća razina vlasti, županije, nose više od 50% sredstava. Stoga je zaključeno kako se trebaju pokrenuti inicijative za pravedniju raspodjelu prihoda kako bi općine/gradovi mogli odgovoriti obvezama onako kako građani očekuju od njih. •
