Prirodna prostranstva BiH obiluju životinjskim i biljnim svijetom, a među njima je i nemali broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta koje se nalaze na pragu izumiranja. BiH posjeduje izuzetnu biološku raznolikost jer se prostire na trima biogeografskim regijama – alpskoj, mediteranskoj i kontinentalnoj, pa je samim time bogata biljnim i životinjskim vrstama.
Brojnost vrste
Međutim, bogatstvo vrsta ne podrazumijeva nužno i mnogobrojnost unutar pojedine vrste. U našoj zemlji je slučaj da su mnoge biljke ili životinje ugrožene ili se čak nalaze pred istrebljenjem. Mrki medvjed, vuk, euroazijski ris, vidra, mekousna pastrva… neke su od vrsta čiji je opstanak doveden u pitanje. Prema procjenama, u BiH ima više od 200 ugroženih vrsta, izravno ili neizravno. Ove vrste su često na meti krivolovaca i krijumčara. Zbog toga su na razini entiteta u BiH napravljene tzv. crvene liste zaštićenih vrsta. U RS-u je 2012. objavljena crvena lista zaštićenih vrsta flore i faune, dok je u FBiH 2015. objavjena crvena lista biljaka, životinja i gljiva, koja donosi i stupanj ugroženosti. Nažalost, istodobno s porastom ugroženosti pojedinih vrsta raste njihova cijena na crnom tržištu, a krijumčarenje istih velik je problem u BiH. Zineta Mujaković, stručna savjetnica u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH, podsjetila je da je BiH još 2009. potpisala CITES konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta flore i faune, s ciljem da bi spriječila trgovinu zaštićenim ili egzotičnim vrstama. - Unatoč tome što je BiH potpisala konvenciju CITES još 2009., njezina provedba je izostala, a posljedice su evidentne u svakodnevnoj eksploataciji biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene. To dovodi do nekontrolirane trgovine tim vrstama i porasta crnog tržišta, degradacije staništa, ugrožavanja vrsta s crvenih lista i ekonomskih gubitaka koje trpi država - kazala je Mujaković za radiosarajevo.ba.
Nužnost prihvatilišta
Ono što se nameće kao problem je nepostojanje prihvatilišta za ugrožene vrste. - Bez prihvatilišta za ugrožene vrste provedba CITES-a je nemoguća, a BiH trenutačno nema takvo prihvatilište. To je mjesto na kojem će se zbrinuti ugrožene vrste – domaće ili egzotične, koje ulaze u BiH krijumčarenjem, kao npr. krokodili. Za sve to potrebno je izdvojiti značajna sredstva. Crno tržište je vrlo jako i rasprostranjeno, ljudi se služe raznim metodama, a kao država često nismo svjesni koliko smo bogati. Krijumčarenjem ugroženih vrsta ekonomski slabimo BiH - rekla je Mujaković.
