Točno 16. ožujka ove godine navršit će se 82 godine otkako je izgrađen i blagoslovljen križ i slavljena prva sveta misa pod križem na brdu Križevac u Međugorju. Armiranobetonski križ na brdu Križevac je visine 8,56 metara i nalazi se na nadmorskoj visini od 520 metara. Ideja za izgradnju križa došla je iz Vatikana. Papa Pio XI. imao je želju da se prigodom 1900. obljetnice smrti Kristove izgrade križevi na uzvisinama po čitavom svijetu. Jedan od onih koji su prihvatili tu ideju bio je fra Bernardin Smoljan, tadašnji međugorski župnik. Tu ideju najavio je svojim župljanima u siječnju 1934., a župa ju je vrlo rado prihvatila. Dovršen je 16. ožujka 1934. godine. Na njemu piše: “Isusu Kristu Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade”. Kako je zapisao tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan, klak, voda, cement, željezne šine, drveni materijal, pijesak, sve ovo moralo se uglavnom na leđima iznijeti na tu visinu. U križ su ugrađene moći (komadić križa na kojem je raspet Krist), dobivene iz Rima. Po ustaljenom običaju, u podnožju križa svake godine prvu nedjelju nakon Male Gospe, u spomen na Uzvišenje Svetoga Križa, slavi se sveta misa. Nakon Gospina ukazanja 1981. godine na brdu Križevac znalo se okupiti i do sto tisuća hodočasnika iz domovine i inozemstva. U proljeće 1988. godine na ovom brdu postavljeni su brončani reljefi. Četrnaest postaja Isusove muke i križnog puta, a petnaesti postavljen je ispod samog križa te prikazuje Isusovo uskrsnuće. Reljefe je izradio talijanski kipar Carmelo Puzzolo.
Nekada se brdo Križevac zvalo Šipovac. U posljednja više od tri desetljeća Križevac je postao nezaobilazna hodočasnička postaja mnogih hodočasnika koji hodočaste u Međugorje, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju redovitu pobožnost križnog puta. Prije dvije godine, prilikom obilježavanja 80. godišnjice, održana je svečana akademija na kojoj je prikazan i dokumentarni film o izgradnji križa na Križevcu. •
