Financijska kriza smanjila je u prvoj polovini ove godine, depozite u bankama, ali je povećala broj kreditnih aranžmana u Federaciji BiH. Prema najnovijoj informaciji Agencije za bankarstvo FBiH krediti su u prvoj polovini ove godine zabilježili rast od dva posto ili 238 milijuna KM. Na kraju prve polovine 2014. godine plasman kredita iz 17 komercijalnih banaka u BiH fizičkim i pravnim osobama iznosio je 11 milijardi KM. U strukturi pasive bilance banaka depoziti su iznosili 11,4 milijarde KM. Ukupni depoziti u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni su za jedan posto ili 111 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, štedni depoziti u spomenutom razdoblju imali su rast od tri posto ili 184 milijuna KM. Ukupna štednja građana do 30 lipnja ove godine prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH iznosila je 6,4 milijarde KM.
Veća dobit banaka
Kreditne obveze koje iznose jednu milijardu KM, u prvoj polovici 2014. godine zabilježile su pad od 4,3 posto ili 45 milijuna KM. U spomenutom razdoblju ukupan kapital povećan je za tri posto, ili 72 milijuna KM, iznosio je 2,4 milijarde KM. Regulatorni kapital iznosio je 2,3 milijarde KM i ostao je na istoj razini kao i na kraju 2013. godine. Kad se izračunaju svi financijski pokazatelji, bankarski sustav u Federaciji BiH u prvoj polovici 2014. godine ostvario je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 85,3 milijuna KM. Banke imaju i dalje problem s rastom stope rizičnih kredita i nemaju uopće zakonski okvir preko kojeg bi mogle naplatiti kredite od pravnih i fizičkih osoba, koje ga zbog bankrota jednostavno ne mogu vraćati. Još prije dvije godine razmatrala se ideja o utemeljenju banke za tzv. rizične kredite, kao što je to slučaj u zemljama EU-a i regiji. U Centralnoj banci BiH (CBBiH) ističu da bi podržali svaku ideju kojom bi se suštinski, na kvalitetan način riješilo pitanje nekvalitetnih kredita. “Način eventualnog prijenosa nekvalitetnih potraživanja na zasebna pravna lica ovisi o postojećoj zakonskoj regulativi, karakteristikama bankarskog sustava i poslovnim politikama bankarskih grupacija. Centralna banka BiH za sada nema saznanja o bilo kakvoj inicijativi od strane komercijalnih banaka, a koja bi podrazumijevala prijenos nekvalitetnih potraživanja u zajednički privatni fond ili zasebnu banku. Smatramo da potencijalna rješenja ovog pitanja koja nemaju podršku svih banaka, ili nisu inicirana od strane Udruženja banaka, ne bi bila efikasna”, kažu u Centralnoj banci BiH, a prenosi poslovni portal Profitiraj.ba.
Iskustva iz regije
Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Barš smatra da bi ovo pitanje trebalo rješavati sustavno, te prije svega napraviti odgovarajući zakonski okvir, ukoliko se pojavi inicijativa od strane nadležnih organa za uvođenjem tzv. fonda za rizične kredite. “Agencija će u okviru svojih ovlasti, sukladno zakonskoj regulativi zajedno s tim institucijama sudjelovati u razmatranju prijedloga. Isto tako, treba reći da je bez obzira na porast nekvalitetnih kredita bankarski sektor u našoj zemlji zdrav i nije mu ugrožena stabilnost. To govori i iznos stope adekvatnosti kapitala od 17 posto, što je za pet posto iznad zakonski propisanog minimuma od 12 posto”, kaže Barš. Za čišćenjem bilanci banaka, osnivanjem fonda ili banke za nenaplative kredite, već su posegle Hrvatska i Španjolska. Slovenija je napisala zakon na tu temu, ali je odlukom Ustavnog suda zabranjen referendum o sanaciji banaka i državnoj imovini. BiH još traži riješenja, a rizični krediti i dalje rastu, prešli su granicu od 15 posto.
