Prisutnost pametnih telefona i tehnologije često je kriva za nedostatak sna s kojim se danas često borimo. Međutim, nova istraživanja sugeriraju da bismo možda pretke trebali smatrati malo odgovornijima za neprospavane noći.
Razlike u tome kada neki ljudi odlaze na spavanje, a drugi se bude, mogu vući korijene iz vremena kada su naši preci spavali u grmlju, izloženi grabežljivcima i drugim suparničkim skupinama ljudi čim bi Sunce zašlo.
Iako se većina eksperimenata na ljudskim uzorcima spavanja provodi u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, istraživači sa Sveučilišta u Torontu iznijeli su na terenu pratili obrasce spavanja naroda Hadza iz Tanzanije. Oni još uvijek živi lovačko-sakupljački način života, piše 24sata.hr.
Tim je izabrao 33 člana jednog plemena i pratio njihov način spavanja tijekom 20 dana i noći. Otkrili su da su u razdoblju od preko 200 sati samo impresivnih kratkih 18 minuta svi spavali u isto vrijeme. Uglavnom je osam članova uvijek bilo na oprezu.
Tim je također pronašao fascinantnu razliku između mlađih i starijih članova plemena Hadza. Mlađi su uglavnom 'noće ptice', dok su stariji 'jutarnje ptice'.
Istraživači smatraju da je jedan od razloga zašto bake i djedovi žive toliko dugo nakon reproduktivnih godina taj što je njihova funkcija brinuti se o unucima.
- Naša je hipoteza da njihovo kraće vrijeme spavanja ima određenu ulogu - starješine služe kao stražari po danu kada drugi spavaju. Stoga je važno imati ljude svih dobnih skupina u bilo kojoj populaciji - rekao je David Samson, jedan od autora istraživanja, a piše IFLScience.
