Nova znanstvena studija konačno je riješila pitanje o kojem znanstvenici već desetljećima raspravljaju – koja je ključna razlika između ljudskog i majmunskog mozga.
Novi rezultati srušili su dosad popularnu teoriju prema kojoj su fascinantne ljudske kognitivne sposobnosti rezultat selektivne ekspanzije prefrontalnog, odnosno čeonog režnja u mozgu, prenosi hms.ba
Naime, nova studija koju su proveli neuroznanstvenica Suzana Herculano-Houzel sa Sveučilišta Vanderbilt i njene kolege, pokazala je da čeoni režanj ljudi, koji upravlja procesima apstraktnog mišljenja, složenog planiranja i odlučivanja, procentualno gledano sadrži isti udio stanica i zauzima isti volumen kod primata kao i kod ljudi, piše Index.
‘Ljudi moraju odustati od ideje da je ljudski mozak poseban’, kaže Herculano-Houzel. ‘Naš mozak je u biti mozak primata. Budući da je najveći među mozgovima primata, ima i jedno istaknuto svojstvo, a to je da ima najveći broj živčanih stanica od svih primata. Ljudi imaju oko 16 milijardi, gorile oko devet milijardi, a orangutani i čimpanze između šest i sedam milijardi. To je zanimljivo, ali nije nešto izuzetno.’
U svojoj knjizi The Human Advantage: A New Understanding of How Our Brain Became Remarkable (MIT Press: March 2016) Herculano-Houze predstavlja teoriju prema kojoj je glavni razlog za to što je ljudski mozak veći od mozga ostalih primata, čak i onih koji su tijelom veći od nas, kuhanje. Ono je omogućilo ranim ljudima da prijeđu energetsku barijeru koja je ograničavala veličinu mozga drugih primata. No mozak ljudi, čak i kada je narastao, u svojoj je strukturi ostao isti – majmunski.
‘Nije bilo nikakve relativne ekspanzije u broju neurona čeonog režnja u evoluciji primata’, poručuje naslov novog istraživanja Herculano-Houze i njene suradnice Mariane Gabi, objavljen u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
U svojoj novoj studiji tim je usporedio mozgove ljudi s mozgovima sedam primata različitih veličina od makakija, preko babuna i marmozeta do kapucina. Rezultati su pokazali da je udio čeonog režnja isti i kod ljudi i kod primata – oko osam posto. Osim toga utvrdili su da zapremina ljudske sive i bijele tvari odgovara očekivanoj zapremini za broj neurona i drugih stanica u bijeloj tvari kada se usporedi sa zapreminom istih tkiva kod primata.
‘Naši veliki mozgovi su vrlo skupi. Oni svakodnevno troše oko 25 posto ukupne potrošnje energije. Kuhanje nam je omogućilo da nadiđemo energetsku granicu koja ograničava veličinu mozgova primata’, objasnila je Herculano-Houze.
Primjerice, gorile svaki dan provode oko osam sati u prikupljanju biljne hrane. Kada bi imali mozak veličine ljudskog, morali bi izdvojiti još sat i pol vremena za hranjenje.
‘Uzmite za primjer mrkvu. Ako je jedete sirovu, trebat će vam 10 do 15 minuta žustrog žvakanja, a vaš probavni sustav moći će iskoristiti tek trećinu njenih kalorija. No ako je narežete i skuhate par minuta, trebat će vam samo nekoliko minuta da je pojedete, a vaše će tijelo dobiti 100 posto kalorija’, kaže Herculano-Houze.
Voditeljica istraživanja kaže da su naši preci počeli pripremati hranu prije nekih 2,5 milijuna godina, s prvom upotrebom oruđa. Prvi dokazi o korištenju vatre za obradu hrane stari su oko 400.000 godina.
‘Prvi izrađivači oruđa imali su mozgove veličine gorilinih. No negdje prije 1,8 milijuna godina mozgovi naših predaka počeli su postojano rasti tako da su se u narednih 1,5 milijuna godina utrostručili’, pojasnila je.
