Kampanja "16 dana aktivizma" koja poziva na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama počela je 25.11. na dan Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i trajaće do 10. prosinca - kada se službeno obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.
Ovogodišnja globalna kampanja "16 dana aktivizma" koju obilježava više od 6000 nevladinih organizacija u 187 zemalja svijeta, usmjerena je na spriječavanje femicida - fenomena koji označava zločine iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviranog polom žrtve.
Javna kampanja „16 dana aktivizma“ Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH sprovodi se širom Bosne i Hercegovine s ciljem prevencije nasilja, podizanja svijesti o neprihvatljivosti nasilja u našem društvu, te s ciljem pružanja informacija žrtvama nasilja i potencijalnim žrtvama nasilja o mehanizmima zaštite, pomoći i podrške.
Vizualna rješenja, scenarij i idejni koncept za ovogodišnju kampanju "16 dana aktivizma" potpisuje kreativni tim marketinške agencije Signature iz Banje Luke.
„Prekini krug nasilja“ „Oslobodi se i ti“ i „Prijavi nasilje“ slogani su koji prate kampanju u BIH, a sve u cilju naglašavanja potrebe za spriječavanjem svih oblika nasilja nad ženama koje predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava.
Međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ različitim aktivnostima obilježava i podržava Agencija za ravnopravnost polova BiH, koja će uz podršku USAID-a održati i panel diskusiju i press event posvećene žrtvama silovanja i seksulanog nasilja.
Zlostavljanje žena u BiH je galopirajući problem a podaci su poražavajući - svaka peta odrasla žena tijekom svog života bar jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok je svaka deseta žrtva seksualnog nasilja, kažu u Agenciji za ravnopravnost polova BiH, iz koje najavljuju skoro otvaranje prva 3 krizna centra za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.
Krizni centri biće locirani u zdravstvenim ustanovama a dio su projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini” koje finansiraju i zajedno provode Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Agencija za ravnopravnost polova BiH.
U USAID-u su potvrdili da su u toku izrade elaborata za opremanje centara i nabavku medicinske opreme, ističući da će jedan od centara biti lociran u okviru Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. „Spriječavanje i reagovanje na rodno zasnovano nasilje predstavlja temelj predanosti Vlade SAD-a unapređenju ljudskih prava, promovisanju rodne jednakosti i osnaživanju žena i djevojaka. Veleposlanstvo SAD-a i USAID ponosni su na naš rad posvećen zaštiti i podršci ženama, zajedno sa svim našim
partnerima u provedbi projekta, a posebno Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, kao i na skoro otvaranje prvog Kriznog centra za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini. Ovi centri su važni, jer će ženama omogućiti da pomoć dobiju u sigurnom i prijateljskom okruženju“, poručuje Courtney Chubb, direktorica USAID-a u Bosni i Hercegovini.
Nepriznavanje silovanja kao zdravstvenog problema i neprovođenje zakona protiv silovanja onemogućavaju Bosni i Hercegovini stvarni napredak u jednakosti polova, ističe pomoćnik ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Goran Čerkez.
„Silovanje je oblik seksualnog nasilja; to je javnozdravstveni problem i predstavlja kršenje ljudskih prava. Svi pojedinci, uključujući stvarne i potencijalne žrtve seksualnog nasilja, imaju pravo na zaštitu i poštivanje ljudskih prava kao što su pravo na život, slobodu i sigurnost, pravo na slobodu od mučenja i nečovječnog, okrutnog ili ponižavajućeg tretmana, kao i pravo na zdravlje. Vlade u BiH
imaju zakonsku obavezu da preduzmu sve odgovarajuće mjere u cilju spriječavanja seksualnog nasilja, te da osiguraju kvalitetne zdravstvene usluge raspoložive i dostupne svima. Pružatelji zdravstvene zaštite, u saradnji sa stručnjacima iz drugih sektora, mogu imati ulogu u široj zajednici, na način, da identificiraju i zagovaraju intervencije u cilju prevencije silovanja i drugih oblika
seksualnog nasilja, te da promovišu i štite prava osoba koje su preživjele silovanje“, poručio je Čerkez.
Otvaranja kriznih centara za žrtve silovanja jedna je od obaveza iz Istanbulske konvencije, podsjeća Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencija za ravnopravnost polova BIH naglašavajući da otvaranjem pomenutih kriznih centara, Bosna i Hercegovina djelimično počinje ispunjavati ovu važnu obavezu iz Istanbulske konvencije.
„Važno je da otvaranje kriznih centara osigura adekvatno zbrinjavanje žrtava silovanja a istovremeno i efikasnije procesuiranje počinitelja ovih kaznenih djela“, poručila je direktorica Agencija za ravnopravnost polova BiH.
Formiranje i otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u BiH pozdravila je i Jasna Zečević, direktorica Udruženja građana Vive žene iz Tuzle, ističući da će centri pružiti priliku ženama koje prežive silovanje da dobiju pravovremenu pomoć i podršku u sigurnom okruženju. „Nju čine krizno zbrinjavanje, medicinska pomoć, psihološki krizni razgovor, a nakon toga jako je važno da žrtva seksualnog zlostavljanja bude obuhvaćena na duži vremenski period psihoterapijskim tretmanom s ciljem pružanja podrške. U ovaj proces važno je uključiti i bliske članove porodice i njima pružiti podršku, kako bi i oni, u konačnici, mogli pomoći preživjeloj“, istaknula je Zečević.
