Kapsaicin, tvar koju sadrže ljuti začini, čest je sastojak kapi za nos, feferoni obiluju vitaminom C i čuvaju srce, no budite oprezni ako imate problema sa želucem.
Ljudi koji svakodnevno konzumiraju ljutu i jako začinjenu hranu imaju 14 posto manji rizik od smrtonosnih bolesti u usporedbi s ljudima koji ljute začine rabe jedanput na tjedan ili rjeđe, pokazalo je kinesko istraživanje objavljeno u britanskom časopisu British Medical Journal provedeno na pola milijuna ljudi, piše 24sata.hr.
Benefiti koje takva hrana pruža podjednaki su i kod muškaraca i kod žena, a efekti su bolji kod onih koji inače ne piju alkohol i nisu ga pili tijekom istraživanja.
Kod žena, česta konzumacija začinjene hrane povezana je s manjim rizikom smrti čiji je uzročnik rak, zatim bolesti srca i respiratornih organa.
- Ljuta hrana ubrzava metabolizam i može, na primjer, biti korisna pomoć ako je netko na dijeti i želi smršaviti. Naravno, nije to jedini recept, odnosno ne možemo je preporučiti kao lijek za mršavljenje, no umjerena konzumacija ljute hrane ubrzat će metabolizam - kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Dodaje kako većina nas iz prakse zna da ljuta hrana može utjecati i na prohodnost gornjih dišnih puteva, a pomaže i čišćenju, odnosno ublažavanju upale sinusa. Znanstvenici tvrde da je za to zaslužan kapsaicin, inače česti sastojak kapi za nos.
Ljudi koji imaju problema sa sinusima mogu si pomoći prstohvatom crvene paprike u šalici toplog čaja. Pomoći će vam već i udisanje pare od čaja, no postoje dokazi da konzumacija crvene paprike može biti korisna u ublažavanju upale nazalne sluznice i da otvara nos. Osim toga, vitamin A koji sadrži održava zdravom sluznicu koja je prva prepreka za ulazak virusa i bakterija u organizam.
- Paprika općenito, i ljuta i slatka, sadrži i vitamine koji su korisni za srce i krvožilni sustav. Na primjer, crvena paprika sadrži velike količine C vitamina koji je poznat kao važan antioksidant i utječe na zdravlje krvnih žila. Bogata je i vitaminom A, odnosno sadrži betakaroten, koji je vrlo koristan za zdravlje srca - kaže sugovornica.
Ipak, oni koji inače ne vole i ne jedu ljuto ne bi smjeli odjedanput ubaciti ljutu hranu u prehranu, nego trebaju postupno graditi ukus. Započnite od manje začinjenih komada nekoliko puta tjedno i postupno dodajte začine u svaki glavni obrok kako biste se s vremenom pomalo navikavali na njih.
Pritom treba imati na umu da s jako začinjenom hranom ne bismo smjeli pretjerivati, odnosno ne treba uvijek koristiti jako jute papričice. Za koristan učinak začina na zdravlje dovoljna je i - slatka crvena paprika.
- Ljuti začini djeluju na sluznicu želuca, pa oni koji inače imaju osjetljivi želudac ili čir na želucu, s njima svakako ne bi smjeli pretjerivati. Također, ljuti začini djeluju i na sluznicu debelog crijeva te je mogu iziritirati pa s njima zaista treba biti oprezan - upozorava nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Najbolje ih je koristiti odmjereno, samo u jednom jelu u sklopu obroka koji jedemo, s tim da je uvijek bolje začiniti slabije pa dodavati začine, ako je potrebno, nego pretjerati od prve.
Rashladite se
Iako najčešće imamo osjećaj da nas ljuta hrana grije, konzumacija lagano začinjene hrane mogla bi pomoći da se rashladite. Naime, ljuta hrana potaknut će znojenje, a isparavanjem znoja tijelo se zapravo rashlađuje. No ljeti treba jesti više manjih obroka na dan zato što pretjerivanje s hranom potiče zagrijavanje tijela.
Pojede se u prosjeku 15 posto manje hrane
Metabolizam mogu stimulirati i koromač, peršin, bosiljak te ružmarin i gorko povrće. Pogoduje mu i ljuta hrana pa je obrocima dobro dodati malo kajenskog papra. Ljuti začini “zagrijavaju” tijelo i ubrzavaju metabolizam, a istraživanja pokazuju kako ispitanici kojima je ponuđena ljuća hrana u prosjeku pojedu 15 posto manje od onih koji jedu uobičajeno začinjenu hranu.
Smanjuje želju za masnom i slatkom hranom
Istraživanje objavljeno 2011. u časopisu Physiology and Behaviour pokazalo je kako za blagotvoran učinak nije potrebno pojesti nerealne količine ljutog začina, nego je dovoljan jedan gram. Usporedbe radi, jedna čajna žličica sadrži 2,6 grama mljevenog čilija.
Ista je studija pokazala kako je taj gram čilija u jednom obroku rezultirao i smanjenom željom za masnom, slatkom i izrazito slanom hranom u usporedbi s ispitanicima koji nisu koristili čili u svakodnevnoj prehrani, govori nutricionistica Mirja Jošić.
Ljute kokice, grickalica za sjajnu figuru
Čili je univerzalan začin koji pristaje uz gotovo svako jelo. Tako ga možete dodati u juhe, variva, kajganu, burgere od mesa ili povrća, umake, rižota i jela s tjesteninom. Također, možete ispeći kokice na malo ulja i začiniti ih čilijem, savjetuje nutricionistica dipl. ing. Mirja Jošić.
Feferoni obiluju vitaminom C i beta karotenom
Naziv feferon dolazi od njemačkog ‘Pfeffer’ što znači papar. Feferoni sadrže obilje vitamina C te onih B skupine i beta karotena. Ljutina potječe od alkaloida kapsaicina čiji doticaj s receptorima za toplinu u ustima i grlu rezultira osjećajem boli.
Zbogom višku kila
Samo ljute paprike sadrže kapsaicin, a što je ljuća, to je više ove učinkovite tvari koja povećava energetsku potrošnju i razgradnju masti te smanjuje apetit.
