Kad se spomene krumpir, vrlo vjerojatno vam na pamet prvo padne čips ili pomfrit, međutim, krumpir je zapravo izvrstan izvor hranjivih sastojaka.
“Krumpir je izvrstan izvor vitamina C koji je povezan s imunitetom, sintezom kolagena za jačanje i elastičnost kože i tkiva, zaštitu od slobodnih radikala koji oštećuju stanice i apsorpciju željeza”, kaže Beth Stark, nutricionistica i savjetnica za prehranu i kulinarske komunikacije sa sjedištem u Pennsylvaniji.
Ali to nije sve. Krumpir je također dobar izvor kalija, što ga čini izvrsnom hranom kada je u pitanju održavanje krvnog tlaka pod kontrolom, javlja N1.
“Ustvari, jedan krumpir sadrži preko 800 miligrama kalija, a jedna banana sadrži samo oko 500 miligrama”, kaže Amber Pankonin, registrirana dijetetičarka i vlasnica prehrambenog bloga Stirlist. “Uz to, jedan srednji krumpir sadrži oko 160 kalorija koje uglavnom dolaze iz ugljikohidrata i sadrži oko 3-4 grama vlakana. Krumpir ima malo masnoća i bjelančevina, ali puno hranjivih sastojaka zdravih za srce”, dodala je.
Kalij igra ulogu u radu mišića, kardiovaskularnog i živčanog sustava. No, jedna od najvećih nuspojava jedenja krumpira, upravo zahvaljujući velikom udjelu kalija, jest ta što pomaže u održavanju krvnog tlaka.
Odgovarajući unos kalija je oko 3.400 miligrama za muškarce u dobi od 19-50 godina i 2.600 miligrama za žene u dobi od 19-50 godina, dok je dnevna vrijednost 4.700 miligrama dnevno za odrasle i djecu u dobi od 4 godine i više. Nedostatak kalija mogao bi utjecati na krvni tlak i zdravlje bubrega, kaže Pankonin, piše Eat This.
Istraživanje sugerira da prehrana bogata kalijem i s niskim udjelom natrija može smanjiti rizik od hipertenzije i moždanog udara. “Iako možda nećete moći fizički osjetiti ovu pozitivnu nuspojavu krumpira na krvni tlak, s vremenom će se možda normalizirati”, kaže Stark, dodavši da je dobro jesti krumpir s korom, za optimalnu količinu kalija i vlakana po obroku. đ
Osim toga, bitno je i kako ih pripremite i što poslužite s njima.
“Uvijek ih pokušavam ispeći ili prokuhati i preliti izvorom proteina ili masti poput narezane piletine ili kiselog vrhnja s vlascem”, kaže Pankonin. “To donosi određenu ravnotežu proteina i masti u obrok,”, dodala je.
