U Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” izolirali su virus SARS-CoV2, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima. Tako su naši znanstvenici stali uz bok zemljama poput Australije, Italije i Njemačke, kojima je to također pošlo za rukom, piše 24 sata.
Ovaj uspjeh hrvatskih biologa važan je za pronalazak cjepiva i sva daljnja znanstvena istraživanja.
Znanstvenici iz Njemačke pokazali su interes za sojem virusa koji nije s njihova područja, pa im je dan nakon potresa u Zagrebu poslan izolat kako bi se mogla raditi daljnja istraživanja. Naime, u Njemačkoj, uz hrvatski, još imaju izolat iz Austrije, sa sjevera Italije i uskoro iz SAD-a. Biologinja zagrebačke klinike Željka Mačak Šafranko, kad se u našoj zemlji pojavio prvi pozitivni pacijent, radila je na znanstvenom projektu u sklopu projekta Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji uključuje rad s patogenim virusima u posebno opremljenom laboratoriju.
- Nakon što se pojavio prvi pacijent, bili smo u totalnom kaosu, radili od jutra do mraka testirajući sve veći broj uzoraka. Više nismo imali vremena za naša stara istraživanja. Drugi tjedan od pojave prvog pozitivnog pacijenta odlučila sam pokušati u laboratoriju iz brisa pozitivnog pacijenta uzgojiti virus. Kolege i ja smo znali da će nam to jednog dana dobro doći da možemo raditi istraživanja na samom SARS-CoV-2 virusu - kazala je biologinja Mačak Šafranko.
foto: Bolnica Fran Mihaljević
Nakon što je s kolegama dogovorila protokol kako postupati s tim virusom, krenula je s cijelim procesom.
- U laboratoriju sam napravila infekciju, koja je bila uspješna i nakon pet dana vidjelo se da imamo virus u kulturi. To smo kasnije potvrdili molekularnim testovima. Tu smo, nažalost, morali stati trenutno s našim istraživanjem, odnosno uzgojem virusa, jer nam je dijagnostika sad primarna aktivnost cijelog tima - rekla je biologinja.
Tek nakon što se virus uzgoji u laboratoriju, mogu se raditi istraživanja.
- Izolat je važan jer se može istražiti kako se virus širi i doći do informacija o samom svojstvu i sojevima virusa i njegove karakteristike uspoređivati s epidemiološkim podacima. To je važno kako bi se moglo i uspoređivati genom virusa s genomom domaćina, ali i ustanoviti imaju li neki ljudi genetsku predispoziciju za teži oblik bolesti ili sama genetska struktura virusa određuje težinu bolesti - navela je Mačak Šafranko.
foto: Bolnica Fran Mihaljević
Izolat koji su uzgojili hrvatski biolozi morao se zapakirati po posebnim propisima kako bi se mogao transportirati u Njemačku.
- Za to što smo uspjeli u ovome prvenstveno je zaslužna klinika jer ima laboratorij u kojemu možemo raditi s visokopatogenim virusima. Ovaj virus nije bilo toliko teško izolirati u odnosu na ono što inače radimo. U to vrijeme nisam razmišljala tko je sve i kako uspio izolirati virus nego sam to odradila jer je rad s virusima moj uobičajen posao i nije bio nikakav problem - kazala je Mačak Šafranko.
Prisjetila se i da je, osim suočavanja i borbe protiv korona virusa, dodatan kaos izazvao potres. Naime, biolozima je u potresu uništen ured, pa su bili prisiljeni preseliti kompjutore i aparate na kojima rade dijagnostiku u drugu zgradu.
Biolog klinike Ivan Christian Kurolt napominje kako je uvijek dobro uzgojiti virus kako bi ga se moglo koristiti za neko cjepivo, proizvodnju antigena ili antitijela. Sad je preostalo čekati da znanstvenici naprave cjepivo. Kurolt navodi kako je jako teško procjenjivati, pogotovo kad se sve više koriste nove metode za proizvodnju cjepiva, rekombinantna virusna cjepiva, DNK cjepiva i netipični vektori za virusne antigene. Takve nove metode mogu ubrzati cijeli proces razvoja cjepiva.
- Postoji potražnja, volja i novac, pa to može ići relativno brzo, no ne treba zaboraviti da svako cjepivo prvo treba proći proceduru kliničkog istraživanja kako bi se potvrdilo da je učinkovito i neškodljivo. Ta istraživanja traju. Teško je procijeniti kolika je učinkovitost kandidata za cjepiva koja postoje u istraživačkoj fazi – zaključio je Kurolt.
foto: Bolnica Fran Mihaljević
- Stvaranje virusa je velika stvar - rekla je ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”.
- Svaka čast timu, svi krediti idu njima jer su sve sami napravili. Oni rade danonoćno i svaki dan rade stotine testiranja. Godinama su za takvu situaciju trenirani po vrhunskim svjetskim institucijama. To je tim koji je praktički prije prvog slučaja imao gotov test i zbog te dijagnostike smo vjerojatno danas u dobroj situaciji - rekla je prof. dr. Alemka Markotić.
Navela je kako će širim testiranjem naći ljude koji su asimptomatski preboljeli bolest.
To ne mora nužno biti loše. To je nešto što moramo dalje ispitati za ovaj virus. Antitijela mogu biti zaštita jedno vrijeme, dulje vrijeme ili doživotno. Kod gripe se imunost razvije, ali se većina ljudi mora cijepiti svake godine.
S druge strane, ospice, kad jednom prebolite, gotovo cijeli život ste zaštićeni. Te teorije da treba pustiti da se svi zaraze ovise o tome kako će se ponašati ovaj virus. Ako bude dugotrajnog imuniteta, onda ta zaštita krda znači da će štititi populaciju dugoročno - dodala je ravnateljica zagrebačke klinike.
- To da smo dobili izolat iz Hrvatske nama je bilo jako važno jer, jednom kad ustanovimo da jedna tvar može djelovati protiv virusa, moramo dokazati da ta tvar ne djeluje samo protiv lokalnih virusa nego da je šire primjenjiva - rekao je Luka Čičin-Šain, voditelj tima pri Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Njemačkoj, za RTL.
Naveo je kako će do cjepiva trebati sigurno godina dana, možda i više.
foto: Bolnica Fran Mihaljević
- Ali nisu stvari tako crne kako se čini na prvi pogled. Prije nego što budemo imali neko efikasno cjepivo, vrlo je vjerojatno da ćemo imati mogućnost liječenja ovog virusa - kazao je Čičin-Šain.
Francuski virolog i nobelovac Luca Montagniera tvrdi da je korona virus SARS-CoV-2 stvoren umjetno u laboratoriju. Ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić kazala je u nedjelju da za sada nema takvih dokaza.
- Jasno je da cijeli svijet, kad se nađe pred ovakvom pandemijom, razmišlja i o tome. To su uobičajena i legitimna razmišljanja. To je jedna disciplina etablirana prije 15-ak godina, a zove se forenzička mikrobiologija, koja to u suštini istražuje. Brojna istraživanja se danas usmjeravaju i prema tome da se pokuša vidjeti je li moguće da su dio tog virusa ili jedan početni virus nastali u laboratoriju.
Za sada, prema onome što imamo u relevantnoj literaturi, ne možemo se na različita mišljenja referirati, nego na ono što je dosad istraženo, nema takvih dokaza - rekla je Markotić dodavši kako je moguće razviti virus u laboratoriju te da se to kroz povijest i radilo.
- Svašta se može raditi i sve to bi trebalo ići u svrhu razvoja cjepiva, liječenja i slično. Naravno, uvijek ima i onaj dio ljudi koji sve iskoriste na loše - dodala je istaknuvši kako će se pojava virusa i dalje nastaviti analizirati i istraživati.
Poručila je i kako se mora znati da je takvih pandemija u 14., 15., 16. stoljeću bilo i prije i kreirala ih je i priroda, kao što su kuga, boginje, kolera.
- Tad to čovjek nije znao kreirati. A ono što uvijek govorim svojim studentima je da je priroda, nažalost, najveći bioterorist - istaknula je.
