Informacije da je povjerenje investitora u eurozonu palo na najnižu razinu od početka ove godine, i to treći mjesec uzastopno, razlog je da se pali alarm i u BiH. Ovisnost naše trgovine i ekonomije općenito o Europskoj uniji rezultira time da se svaki problem u eurozoni i cijelom EU prenosi ili izravno reflektira i na BiH. Stoga i podaci o višemjesečnom padu povjerenja investitora u eurozonu nisu nevažni. Sentix, koji se bavi istraživanjem tržišta sa sjedištem u Frankfurtu, objavio je proteklog tjedna podatke indeksa općeg povjerenja investitora u eurozonu za rujan. Kako se navodi u rezultatima, indeks povjerenja investitora, koji je u kolovozu iznosio minus 13,9 bodova, pao je na minus 15,4.
Osjetan pad
- Indeks očekivanja kojim se mjere očekivanja investitora za idućih šest mjeseci porastao je s minus 8,8 na minus 8 bodova, dok je indeks trenutačne situacije pao s minus 19 na minus 22,5 bodova, naveli su iz Sentixa u obrazloženju svojih zaključaka. A oni su takvi da je eurozona i dalje na rubu recesije i da politička i ekonomska situacija u Njemačkoj predstavlja težak teret za cijeli prostor kojem je euro službena valuta. U tom kontekstu iz Sentixa kažu da je jedina nada za investitore mogućnost podrške monetarnoj politici. Treba reći da su u anketi na kojoj se zasniva procjena sudjelovala čak 1142 investitora. Ekonomist Bojan Lučić za Nezavisne je izjavio da je povjerenje investitora u eurozoni poljuljano još od pandemije koronavirusa. - Tom nepovjerenju dodatno je kumovala i činjenica da se rat u Ukrajini ne stišava, a da sukobi u Crvenom moru i dalje stvaraju ozbiljne probleme. Europa se bori s nekoliko čimbenika i kao cilj za 2024. godinu postavila je kontroliranje inflacije. Za sada akcije koje su poduzete ne daju dobre rezultate i najveća europska ekonomija Njemačka nailazi na velike probleme koje nastoji riješiti u hodu. Bosna i Hercegovina ovisi o izvozu, gdje je značajan dio izvoznih aktivnosti usmjeren na europska tržišta. Europska unija ključni je trgovinski partner, a na ekonomske aktivnosti utječu događaji u širem kontekstu Europe - objašnjava Lučić dodajući da je BiH kao mala, otvorena ekonomija posebno osjetljiva na vanjske čimbenike, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uvjete u eurozoni.
- Upotreba eura u svakodnevnim transakcijama i ovisnost o europskim tržištima naglašava složenu ekonomsku međuovisnost između Bosne i Hercegovine i eurozone i samim tim vodi k činjenici da će problemi eurozone biti i naši problemi - naglasio je Lučić. Potvrda tomu mogli bi biti i podaci o smanjenju izvoza roba iz BiH, a tu je upravo dominantno tržište Europske unije. U prvih osam mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 10 milijardi i 524 milijuna KM, što je za 6,3 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Istodobno, uvoz je iznosio 18 milijardi i 948 milijuna KM, što je za 3,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Europska unija i susjedi
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 8 milijardi i 424 milijuna maraka. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 7 milijardi i 764 milijuna KM, što je pad za 6 posto, dok je uvoz iznosio 11 milijardi i 280 milijuna KM (+5,9 posto). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 68,8 posto. S nestrpljenjem se iščekuju podaci do kraja godine, ali mali su izgledi da će trendovi biti bolji. Iz perspektive male bosanskohercegovačke ekonomije više je nego jasno da samo zdrava i jaka ekonomija EU-a i njegovih glavnih članica jamči i kakvo-takvo pozitivno stanje kod nas.
Osim EU-a, naši iole bitni vanjskotrgovinski partneri su u susjedstvu, odnosno prostoru bescarinske trgovine CEFTA-e. Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih osam mjeseci iznosio je milijardu i 737 milijuna KM, što je smanjenje za 17,3 posto, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 211 milijuna maraka (+2,7 posto). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78,6 posto.
