Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, pokazuje da je ukupna robna razmjena BiH za prvo polugodište ove godine iznosila 22 milijarde i 300,63 milijuna KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 8 milijardi i 682,04 milijuna KM, a uvezene robe 13 milijardi i 618,59 milijuna KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4 milijarde i 936,55 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
CEFTA najvažnija
Prema istom izvoru, ukupna vanjskotrgovinska razmjena bilježi pad za 2,14 posto u ovom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz pad uvoza za 0,61 posto i pad izvoza za 4,46 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit porastao za 6,99 posto. Ispostavilo se da Europska unija i dalje ostaje naš glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obujmu robne razmjene sudjeluje sa 64,26 posto, slijede zemlje potpisnice CEFTA-e 2006. s 14,33 posto, dok su ostale zemlje sudjelovale s 21,41 posto. Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu ove godine imali smo s Austrijom - 176,59 posto, Hrvatskom - 136,22 posto, Slovenijom - 126,72 posto, Njemačkom - 88,04 posto i Srbijom - 76,83 posto. S druge strane, podaci Agencije za statistiku za prvih devet mjeseci ove godine, odnosno tri mjeseca više od razdoblja koje je analiziralo resorno državno ministarstvo, također pokazuju da kao rezultat smanjenih ekonomskih aktivnosti i pada potražnje iz zemalja glavnih trgovinskih partnera BiH bilježi daljnji trend pada vanjskotrgovinske razmjene. U razdoblju od siječnja do rujna izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM i manji je za 6,4 posto nego u istom razdoblju prošle godine, dok je istodobno uvoz iznosio 20,7 milijardi KM i zabilježio je pad od 1,9 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 60,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit narastao na 8,1 mlrd. KM. Usporedbom podataka dvaju spomenutih izvora može se zaključiti kako se negativni trendovi nastavljaju i u trećem tromjesečju ove godine. Pad izvoza u zemlje Europske unije bio je za tri ovogodišnja tromjesečja 6,8 posto, a stopa pada u zemlje zone slobodne trgovine CEFTA bila je nešto manja, -5,4 posto. Istodobno, uvoz iz zemalja Europske unije imao je rast od 2 posto, dok je iz zemalja CEFTA-e ostvario pad od 6 posto. Nadalje, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su trendovi po državama različiti, a najveći pad među glavnim izvoznim partnerima BiH bilježi u razmjeni s Italijom. U ovu zemlju, u koju BiH najviše izvozi proizvode od kože, obuću te od aluminija, pad izvoza u devet mjeseci ove godine bio je 28,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupan izvoz u ovu zemlju u razdoblju od siječnja do rujna bio je 1,1 mlrd. KM u odnosu na 1,54 mlrd. KM u istom razdoblju lani. Uvoz iz ove zemlje, međutim, porastao je za 10,4 posto na 2,8 mlrd. KM.
Veliki disbalans
Za razliku od Italije, trend u razmjeni s Njemačkom nešto je drugačiji. Izvoz je dosegnuo 2,05 mlrd. KM i veći je za 3 posto nego lani. Međutim, i uvoz je imao rast, i to s mnogo većom stopom od 12,7 posto te je dosegao iznos od 2,4 mlrd. KM. Trgovinska razmjena s prvim susjedima također se ne odvija u pozitivnom smjeru. U Srbiju je za tri tromjesečja izvezeno robe u vrijednosti od 1,55 mlrd. KM, što je pad od 13,3 posto u odnosu na lani, dok je uvoz imao vrijednost od 2,14 mlrd. KM i zabilježio je pad od 6,7 posto. Izvoz u Hrvatsku je u padu od 4,6 posto, a iznosio je 1,95 mlrd. KM, dok je uvoz “potonuo” 25,6 posto te iznosi ukupno 1,58 mlrd. KM. Međutim, treba istaknuti da se zbog različite metodologije podaci o razmjeni za Hrvatsku koje je objavila Agencija za statistiku značajno razlikuju u odnosu na podatke Vanjskotrgovinske komore BiH. Podaci Komore, naime, pokazuju suprotno i govore o velikom disbalansu BiH u razmjeni s Hrvatskom jer je u osam mjeseci (što su posljednji podaci) bh. izvoz iznosio 1,75 mlrd. KM, a uvoz iz Hrvatske čak 3,45 mlrd. KM. Izvozni proizvod broj jedan obiju zemalja su, prema podacima Komore, mineralna goriva, ali dok je bh. izvoz ovog proizvoda iznosio skromnih 251,6 milijuna KM, iz Hrvatske je uvoz bio višestruko veći - 1,36 mlrd. KM.
