Zatvaranje škola i drugih prostora za učenje utjecalo je na 94 posto svih škola, te svjetske studentske populacije, a taj postotak se kretao i do 99 posto u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, neki su od ključnih nalaza UN istraživanja i izvještaja pod nazivom “Obrazovanje tokom kovid-19 i poslije”, koji je nedavno objavljen.
Kako navode, kriza pogoršava postojeće razlike u obrazovanju smanjujući mogućnosti za mnoge, a naročito je imala utjecaj na djecu, mlade i odrasle koji žive u siromašnom ili ruralnom području, djevojčice, izbjeglice, osobe s invaliditetom i prisilno raseljene osobe, da nastave svoje učenje.
– Gubici u učenju takođe prijete da se prošire izvan ove generacije i da izbrišu desetke godina napretka, naročito u podršci djevojčicama i pristupu u obrazovanju i zadržavanju obrazovanja mladih žena – ističe se u izvještaju.
Kako navode, oko 23,8 milijuna djece i mladih, od predškolskog uzrasta do srednje škole, može se naći van obrazovnog sustava ili čak neće imati pristup školi do naredne školske godine.
U mnogim zajednicama, zatvaranja obrazovnih institucija ometa pružanje osnovnih usluga djeci i zajednicama, uključujući pristup hrani, te utiče na sposobnost mnogih roditelja da rade i istovremeno se povećavaju rizici od nasilja nad ženama i djevojčicama.
– Kako se u državama povećavaju fiskalni pritisci, tako i razvoj pomoći djeci i studentima dolazi pod upitnik. Financiranje obrazovanja bi se, takođe, moglo suočiti sa velikim izazovima i problemima, dovodeći u pitanje postignute rezultate prije početka pandemije kovid-19 u oblasti obrazovanja. Na primjer, za zemlje s niskim dohotkom i zemlje s nižim i srednjim dohotkom, jaz je dostigao vrtoglavih 148 milijardi dolara godišnje i sada bi se mogao povećati za još trećinu – upozorava se, između ostalog, u ovom izvještaju.
