Pandemija je svakako promijenila naše brojne navike, no jedna o kojoj se ne priča puno je i navika tuširanja.
Nakon što su britanski mediji izvijestili o istraživanju YouGov, koje je pokazalo da je 17 posto Britanaca odustalo od navike svakodnevnog tuširanja tijekom pandemije, mnogi ljudi na Twitteru priznali su da su učinili isto.
I dok je svakodnevno tuširanje bila navika poput ispijanja šalice jutarnje kave i pranja zuba, stručnjaci za portal Considerable tvrde da je to jedna od navika koju je vrijedilo razbiti, kako zbog fizičkih tako i zbog psihičkih razloga, prenosi ljepotaizdravlje.hr.
Oko dvije trećine Amerikanaca tušira se svaki dan. Ljudi kažu da im svakodnevni tuševi pomažu da se probude i održavaju čistima, posebno nakon vježbanja ili napora ili po vrućem i vlažnom vremenu. “Međutim, što se tiče zabrinutosti zbog zdravlja, uopće nije jasno postiže li svakodnevno tuširanje puno”, objasnio je dr. Robert Shmerling, klinički šef reumatologije u Medicinskom centru za medicinu dijagnoze Beth Israel na sveučilištu Harvard Medical School. “Zapravo, svakodnevno tuširanje možda je čak i loše za vaše zdravlje.”
Svakodnevnim pranjem i ribanjem uklanjaju se masnoće s kože i zdrave bakterije, a ona može postati suha, nadražena i početi svrbjeti, a u konačnici uzrokovati infekcije i alergijske reakcije. To se posebno odnosi na osobe zrelije dobi, čija koža postaje tanja, manje hidratizirana i osjetljivija. Suha, ispucala koža može propustiti bakterijama, uzrokujući infekcije i alergijske reakcije.
“Mislim da je svakodnevno tuširanje uglavnom svakodnevno iz estetskih razloga”, kaže dr. Elaine Larson, stručnjakinja za zarazne bolesti i dekanica na Sveučilišnoj školi za njegovateljstvo Sveučilišta Columbia. “Ljudi misle da se tuširaju radi higijene ili da bi bili čišći, ali bakteriološki to nije slučaj.” Tuširanje može razbiti nužan kiseli plašt kože, njezinu prirodnu zaštitnu barijeru, čineći je ranjivom na bakterijsku i virusnu invaziju.
“Koža je lišena prirodnih ulja i zaštitnih organizama”, objasnila je dr. Jennifer Herrmann, dermatologinja s Beverly Hillsa. “To dovodi do suhoće i može pogoršati mnoga stanja kože od ekcema do rozaceje do psorijaze.”
Također, neki liječnici kažu da je ljudskom imunološkom sustavu potrebna određena količina izloženosti mikroorganizmima i prljavštini kako bi stvorio zaštitna protutijela, a česti pljuskovi s vremenom mogli bi pridonijeti alergijama, astmi, autoimunim bolestima, pa čak i dijabetesu. “Vaše je tijelo prirodno dobro podmazan stroj”, rekao je dr. Brandon Mitchell, docent dermatologije sa Sveučilišta George Washington. “Mislim da se većina ljudi pretjerano kupa. Svakodnevno tuširanje nije potrebno.”
To će pomoći i suzbijanju klimatskih promjena. Osmominutni tuš troši do 17 litara vode, prema američkom Fondu za istraživanje vode. Tekuća voda čak pet minuta troši toliko energije kao i žarulja od 60 vata tijekom 14 sati, prema Agenciji za zaštitu okoliša. A često pranje znači prolazak kroz više plastičnih boca i upotrebu više sapuna koji se često proizvodi s naftom.
No nije samo riječ o fizičkoj stavci, tu je i psihološka komponenta. Jednostavno, osim što se osjećamo čisto i osvježeno, tuširanje nam opušta mišiće, revitalizira nas za novi dan ili nas ušuška za krevet. I što onda činiti? Za početak, nemojte misliti da će svijet propasti ako se ne istuširate svaki dan, a svoja tuširanja pokušajte skratiti i pritom ne koristiti vruću vodu. Ako vam je koža najednom postala osjetljivija, razlog možda leži u prečestom, predugom i prevrućem tuširanju. Slično je i s pranjem kose – kako biste kosi dopustili da se uspostavi dobra količina prirodnih ulja, nemojte je prati češće od dva-tri puta tjedno, a ako imate kovrčavu i gustu kosu, tu naviku pokušajte “razvući” na pet do sedam dana.
