Tijekom pandemije koronavirusa obiteljima je najteže padala razdvojenost, ograničenost kretanja, slabljenje socijalnih veza i poštivanje epidemioloških mjera, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje Društva psihologa Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Drugo istraživanje, ono o socijalnom utjecaju pandemije koronavirusa u kućanstvima u BiH, koje je proveo UNICEF, potvrdilo je pak da su se u tom razdoblju članovi obitelji usmjeravali jedni na druge.
Obitelj kao spas
- Rezultati istraživanja pokazuju kako su mjere zatvaranja zbližile neke obitelji i dovele do poboljšanih odnosa: 60 posto ispitanika smatra da im je kriza pomogla uskladiti ciljeve, prioritete i aktivnosti, 26 posto navodi bolji odnos s partnerom, a 38 posto sa svojom djecom - pokazalo je UNICEF-ovo istraživanje o utjecaju pandemije koronavirusa na obitelji u BiH. Obitelji su se dominantno oslanjale na unutarnje snage, kao što su obiteljske vrijednosti njegovanja zajedništva, međusobne ovisnosti, privrženosti i lojalnosti, te su tako jačale otpornost i uspjele prevladati stresni utjecaj pandemije.
Istraživanje Društva psihologa Republike Srpske pokazalo je kako se snaga obitelji temeljila na međusobnoj komunikaciji i povjerenju, obiteljskim ritualima i vjerovanju u dobar ishod, dok su se obitelji znatno manje oslanjale na potporu u društvenoj zajednici. - Što se tiče karakteristika obiteljskih sustava, rezultati su nam pokazali da obitelji koje su sudjelovale u istraživanju odlikuje visok stupanj povezanosti i umreženosti, visok stupanj obiteljske lojalnosti i međusobne ovisnosti, kao i sposobnost da se prilagodi promjenama koje uzrokuju krizne situacije - rekli su u Društvu psihologa Republike Srpske.
Naglasili su da se navedene karakteristike obitelji iz BiH koje su sudjelovale u spomenutom istraživanju u kontekstu globalnih kriza, kao što je pandemija koronavirusa, mogu promatrati kao zaštitni čimbenici koji su jačali otpornost obitelji na nepovoljne utjecaje koje je donijela kriza. Ovo istraživanje potvrdilo je kako je obitelj u našoj kulturnoj zajednici sigurna luka, utočište od nepovoljnih uvjeta socijalizacije i svih kriznih situacija. Istraživanje koje je provelo Društvo psihologa Republike Srpske u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske izvršeno je u razdoblju od travnja do lipnja ove godine u 58 gradova i općina u Republici Srpskoj.
Jače veze i izazovi
Ispitane su ukupno 2053 obitelji, odnosno roditelja koji su zaposleni i imaju djecu predškolske i školske dobi. Prosječna starost ispitanika je 40 godina, a većinu ispitanog uzorka činile su majke, dok većina ispitanih roditelja živi u bračnoj zajednici, ima stalno zaposlenje i redovita mjesečna primanja, srednjoškolske je razine obrazovanja i uglavnom ima dvoje djece - naveli su iz Društva psihologa RS-a.
Pet posto ispitanika su roditelji djece sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, a oko šest posto su roditelji koji žive u kućanstvu sami s djecom. Istraživanje socijalnog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 u kućanstvima u BiH pokazalo je kako su krizom izazvanom pandemijom koronavirusa najviše bila pogođena djeca, žene i ranjive kategorije stanovništva, kao što su samohrani roditelji, osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima, osobe u stanju relativnog siromaštva, interno raseljene osobe, pripadnici etničkih manjina u mjestu povratka nakon rata…
Među pitanjima zdravlja, mentalno zdravlje prepoznato je kao jedna od ključnih oblasti u kojima je tijekom tog vremena stanovništvo nailazilo na izazove, pri čemu je 36 posto ispitanika izjavilo da ih je situacija izazvana pandemijom primorala da se usmjere samo na svoju užu obitelj i njezine članove. - Pandemija koronavirusa glavni je pokretač traume: 45 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost u pogledu svog sve lošijeg mentalnog zdravlja koje se manifestira kao sagorijevanje, strah, anksioznost i nedostatak sna - navedeno je u rezultatima istraživanja socijalnog utjecaja pandemije koronavirusa u kućanstvima u BiH.
