Skoro stotinu Napretkovaca iz BiH, Hrvatske i inozemstva, a osobito iz podružnice u Beču, u razdoblju od 14. do 18. siječnja hodočastilo je u Vječni Grad, piše Večernji list BiH. Povod za ovaj veliki hodočasnički događaj dao je papa Franjo proglasivši Izvanredni jubilej posvećen Godini Milosrđa, ali i Napretkova prijateljska i partnerska organizacija Movimento Cristiano Lavoratori (MCL) koja je Napredak pozvala da bude dionik audijencije kod Svetoga Oca.
Konkretni mirotvorci
O kakvom je skupu riječ svjedoči činjenica da je on okupio približno 17 000 ljudi, od čega je više od 8 000 zbog ograničenosti prostora u Dvorani Pavla VI. moralo ostalo na Trgu sv. Petra. Velebno zdanje koje je projektirao znameniti talijanski arhitekt Pier Luigi Nervi svjedočilo je veličini pokreta kršćanskih radnika koji svojim zalaganjem pomažu projekte diljem svijeta.
U ozračju iščekivanja pape Franje, na pozornici ispred 20 metara široke zadivljujuće brončane skulpture La Resurrezione (Uskrsnuće) Pericla Fazzinija, nazočne je najprije pozdravio predsjednik MCL-a Carlo Costalli. Izražavajući dobrodošlicu svima, na poseban je način pozdravio predsjednika HKD Napredak mons. Franju Topića i kulturno društvo na čijem je čelu.
Potom se nazočnima, u ime Talijanske biskupske konferencije, obratio mons. Fabiano Longoni, ravnatelj Nacionalnoga ureda za društvene probleme i rad. Govoreći najprije o miru, a potom i o milosrđu u kontekstu Jubileja milosrđa, pohvalio je napore MCL-a te ih potaknuo da ne posustanu biti konkretni mirotvorci u svijetu.
Osobna karta Napretka
Uslijedio je zatim dokumentarni film u kojemu su nazočni mogli vidjeti aktivnosti Kršćanskog radničkog pokreta. Između ostaloga značajno mjesto zauzela je prezentacija Sarajeva i Napretkova Multimedijalnog doma za dijalog i pomirenje na Trebeviću koji je izgrađen upravo zahvaljujući dobroti MCL-a.
O prijateljskim i partnerskim vezama ovoga društva i Napretka u kratkim je crtama potom progovorio i mons. Topić.
“Čast je i velika radost biti danas ovdje sa svima vama i osobito s voljenim Svetim Ocem Franjom kojega i u BiH vole ne samo katolici, nego i pripadnici drugih vjera, što je potvrđeno prigodom njegova nezaboravnoga posjeta Sarajevu 6. lipnja 2015.”, rekao je prof. Topić te velikom auditoriju predstavio Hrvatsko kulturno društvo Napredak od njegova osnutka 1902., preko komunističke zabrane 1949. pa do ponovnoga oživljavanja 1990.
Napomenuo je da su među 16 000 đaka i studenata koje je ovo društvo pomoglo i dvojica Nobelovaca, a također da je i obnovljeni Napredak do danas podijelio oko 3 000 studentskih stipendija. Spominjući se prošlogodišnjega srebrenoga jubileja Društva, istaknuo je da je u tih 25 godina upriličeno više od 900 koncerata, 700 umjetničkih izložbi, izdano više od 700 knjiga, odnosno sveukupno organizirano više od 9 000 različitih manifestacija.
Ukazujući na veze Napretka i MCL-a mons. Topić je rekao: “Napredak je produžena ruka MCL-a na jugoistoku Europe; MCL je dobar posrednik između naših zemalja koje su živjele, i još žive, teške posljedice ratnih zbivanja.” U tom se kontekstu prisjetio i papinih poruka prigodom posjeta Sarajevu istaknuvši kako BiH ima misiju ekumenizma i dijaloga “jer živimo u društvu kojega uz katolike, čine pravoslavni i muslimani i to već stoljećima”.
“Zahvaljujemo Svetom Ocu, za sve što čini za Crkvu, za svijet i za BiH, osobito u ovoj jubilarnoj godini milosrđa. Svima nam treba Božje milosrđe kao i ono ljudsko. Pozvani smo živjeti ovu jubilarnu godinu u svjetlu Isusova nauka: „Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš nebeski“, poručio je predsjednik Napretka.
Obrazovanje i zajedništvo
Potom se nazočnima u spontanom govoru obratio katolički patrijarh Jeruzalema mons. Fouad Twal. Nekoliko puta prekida burnim aplauzom zahvalio je MCL-u na njihovoj konkretnoj solidarnosti koju pružaju stanovnicima Sv. zemlje te ih pozvao da svi dođu u Jeruzalem. “Ali nemojte svi odjednom”, našalio se mons. Twal.
Razdragano je zatim mnoštvo poklicima i pljeskom dočekalo Svetoga Oca koji je prošao dvoranom usput se rukujući s mnogima koji su bili prisutni.
Svoj je govor papa Franjo temeljio na tri ključne riječi: obrazovanje, dijeljenje i svjedočenje. Ukazujući da je danas nezaposlenošću i nezakonitošću ugroženo ljudsko dostojanstvo koje jamči posao, istaknuo je da posebno mlade treba odgajati za novi humanizam rada.
“Čestit, solidaran, i dostupan svim ljudima, takav bi trebao biti rad, koji to često nije, ponajviše tamo gdje svoje krakove širi ‘hobotnica’ korupcije i nezakonitosti. Naprotiv, rad je takav onda kada se poziv za njega shvaća u skladu s Božjim naumom izraženom već u Knjizi postanka: čovjek je stvoren da njeguje i čuva zajednički dom”, rekao je papa Franjo te nazočne potaknuo da idu časnim ali zahtjevnim putem čestitosti obrazovanja, izbjegavajući prečace protekcijâ i preporukâ.
Zatim je objašnjavajući što znači dijeljenje, odnosno zajedništvo, naglasio da bi rad, koji obuhvaća više sati u danu, trebao ujediniti ljude, a ne ih udaljavati jedne od drugih. “Trebao bi nam omogućiti da se zanimamo za onoga tko nam je blizu”, rekao je Papa te podsjetivši na preporuku sv. Pavla Solunjanima: “Tko neće raditi, neka i ne jede” ukazao na plodove svjedočenja koji trebaju sadržavati i vrijednost rada.
“Ljudska pravednost zahtijeva pristup radu za sve ljude. Na to nas poziva i Božje milosrđe (...) Pred ljudima u teškoćama, i pred teškim situacijama – tu mislim i na mlade za koje je problem također vjenčati se ili imati djecu, jer nemaju stalan posao ili stan – ničemu ne služi držati prodike; valja, naprotiv, raspirivati nadu, tješiti nazočnošću, i podupirati konkretnom pomoći”, poručio je papa Franjo.
Nakon govora on se pozdravio s nazočnim predstavnicima MCL-a i Napretka pri čemu mu je prof. Topić uručio sliku Kraljice Katarine koju je uradio akademski slika Anto Mamuša.
Napretkovci su potom zajedno sa svojim domaćinima slavili svetu misu koju je u prepunoj grandioznoj crkvi Sv. Petra predvodio mons. Twal.
Spomenimo da su u sklopu Napretkova hodočašća u Rimu bili i svećenici Vrhbosanske nadbiskupije koji obilježavaju i 40 godina misništva: mons. Topić, mons. Marko Cvitkušić, mons. Mato Janjić, vlč. Ivan Ravlić, fra Ćiro Lovrić i fra Pavo Vujica.
