Domaći proizvođači već godinama upozoravaju da se u BiH svakodnevno uvozi hrana sumnjive kvalitete, te apeliraju na građane da obrate pažnju prilikom kupnje određenih proizvoda. Da njihove tvrdnje imaju smisla, pokazalo se na niz primjera otrovne, kancerogene, GMO i stare hrane koja se našla na policama bh. trgovina.
Sumnjiva piletina
U BiH se u prodaji nalazi piletina puna hormona i sumnjive kvalitete, uvezena iz Brazila, Argentine ili Turske, čije je konzumiranje opasno po zdravlje ljudi. Ovo tvrde domaći proizvođači piletine, dodajući da se najčešće radi o mesu treće ili četvrte klase kvalitete, koja se reciklira nakon čega se dodaju razni sastojci koji poboljšavaju izgled, okus i miris mesa, nakon čega se dalje preprodaje. Imamo i uvoz sumnjivog mlijeka iz Afrike, voća i povrća iz Turske i Kine, ribe iz Japana. Kontrole na graničnim prijelazima nisu uspjele spriječiti da u BiH uđe mlijeko u kojem je otkriveno prisustvo aflatoksina, kao ni štrudle srbijanskog proizvođača Žitoprerada DM iz Novog Bečeja u kojem je pronađena povišena razina ohratoksina A s potencijalnim kancerogenim djelovanjem. S domaćeg tržišta prošle godine je povučena i tunjevina španjolskog proizvođača “Marfish val”, čija se štetnost ogleda u povećanoj količini histamina, a medijske stupce mjesecima su punile informacije kako se u ovu zemlju uvozi meso staro po 10 godina. Poseban naglasak u posljednje vrijeme stavljen je na lješnjak iz Azerbajdžana i kikiriki iz Brazila, u kojima je, utvrđeno prisustvo kancerogenog aflatoksina. Slijede crni i zeleni čaj iz Kine, u kojem su otkriveni pesticidi, tjestenina iz Kine koja je opasna zbog prisustva aluminijuma. Prošle godine je građanima BiH serviran i krumpir iz Egipta, čiji je promet zabranjen kada se saznalo da je zaražen opasnom bakterijom Da se u BiH nastoji uvesti sve i svašta, govore i podatci inspekcija. Kontrolama Inspekcije za hranu, koja djeluje u okviru Inspektorata Republike Srpske (RS), u prošloj godini je spriječen promet oko 232 tone “sumnjivih“ proizvoda za prehranu ljudi. Ta inspekcija je lani u vanjskotrgovinskom nadzoru izvršila 60.419 kontrola pošiljki hrane, od kojih je uzeto 4017 uzorka za laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti. Na osnovi inspekcijskih pregleda i rezultata laboratorijskih analiza kod 101 pošiljke utvrđene su nepravilnosti koje su se najčešće odnosile na nepotpune deklaracije, mikrobiološku i kemijsku neispravnost i istekao rok upotrebe. Nakon otklanjanja nedostataka na deklaracijama, 53 pošiljke su puštene u promet, dok je po nalogu inspektora 10 pošiljki vraćeno pošiljatelju, a 38 uništeno.
Uništena hrana
Ukupna količina hrane stavljena izvan prometa je oko 232 tone i 12.000 komada jaja, od čega je uništena 181 tona i 12.000 komada jaja, a pošiljatelju je vraćena 51 tona, podaci su Inspekcije za hranu. Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, sirovina za proizvodnju osvježavajućih pića, voćnih sokova, energetskih pića, dodataka prehrani, aditiva, mesnih proizvoda, konditorskih proizvoda, šećera i začina. Kada je u pitanju povlačenje s tržišta, reagira se uglavnom kada je određen broj kupaca već konzumirao proizvod.
