Neki smatraju da je flaširana voda najsigurniji izbor za izbjegavanje onečišćenja u pitkoj vodi kao što su arsen i olovo.
Međutim, nedavna istraživanja pokazala su da nisu svi brendovi vode u bocama slobodni od potencijalno otrovnih kemikalija. U lipnju su istraživači pronašli “visoku razinu” arsena u bocama prodavanim u marketima Whole Foods i CVS. Ti nalazi potvrdili su ranije istraživanje koje je otkrilo razine arsena koje su premašile dopušteni limit koji je postavio FDA (Odjel za sigurnost hrane). Odjel za javno zdravstvo u Massachusettsu upozorava na prisutnost PFAS-a. Kemikalije su otkrivene u flaširanoj vodi koja se prodaje u Whole Foods i CVS marketima u državi. Business Insider izvještava da je kemikalija PFAS povezana s ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput raka, kao i oštećenjem jetre i razvojnim problemima. Budući da se PFAS rijetko razgradi u okolišu, stručnjaci tvrde da njegovo konzumiranje ili udisanje znači da bi mogao ostati u vašem tijelu do kraja života. Iz Massachusettsa su poručili trudnicama da ne piju flaširanu vodu “iz opreza”.
Briga za okoliš
Ovo nije jedini razlog zašto bi se ako ne prestalo onda bar drastično smanjilo konzumiranje vode iz plastičnih boca. Naime, plastične boce, pakiranja hrane i opušci cigareta najčešći su otpad u europskim rijekama i jezerima. Izvješće “Plastične rijeke - smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu”, organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK, otkriva deset najčešćih vrsta otpada koji onečišćuju europske rijeke i jezera te potrošače upoznaje s alternativama i daje im prijedloge za smanjenje količine otpada. Izvješćem “Plastic rivers” (“Plastične rijeke - smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu”) istraživači organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK analizirali su podatke devet različitih studija riječnih i jezerskih voda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi te rangirali najčešće pronađene vrste otpada. Pritom valja naglasiti kako se analizom nije obuhvatio otpad nastao temeljem ribarske, poljoprivredne i industrijske djelatnosti već su se istraživači isključivo fokusirali na komunalni otpad, prenosi portal ekovjesnik.hr. U devet korištenih studija, prosječan postotak plastičnog otpada iznosio je 71% (± 26%). Od ukupnoga plastičnog otpada, studije su pokazale prosječno 26% (± 34%) prepoznatljivih predmeta od plastike. Unatoč uvriježenom mišljenju, izvješće otkriva kako plastične vrećice ipak nisu najčešći krivac onečišćenja europskih rijeka i jezera već su njihov najveći neprijatelji plastične boce i čepovi, a po brojnosti ih slijede razna plastična pakiranja i omoti za hranu te opušci cigareta.
Bh. rijeke
Autori izvješća ističu kako je danas gotovo sva pozornost usmjerena na šokantne podatke o plastičnom onečišćenju mora i oceana, no upozoravaju kako čak 80% plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima zapravo dolazi iz rijeka. Upravo su rijeke jedno od najvećih bogatstava Bosne i Hercegovine, a građani te iste rijeke svijesno ili ne zagađuju raznoraznim otpadom od kojeg je najvidljiviji upravo plastični otpad. Šokantni prizori ogromnih količina plastičnog otpada na Hidroelektrani Bočac šokirali su javnost u svibnju. Oko 10.000 metara kubnih plutajućih dijelova stabala, plastike i drugog smeća završilo je u jezeru kod brane Hidroelektrane Bočac nakon što je pukla zaštitna mreža Eko centra. Zaštitna mreža Eko centra pukla je 13. svibnja jer nije izdržala pritisak otpada koji se već nalazio na mreži, uz dodatne količine smeća koje su donijele bujice. Zbog niskog vodostaja i velikog dotoka vode, mreža je pukla, a sav otpad završio je na brani Hidroelektrane. Iako možda najšokantniji, ovo nije jedini primjer ogromnih količina plastike koja pluta bh. rijekama. Rijeka Drina trpi veliko zagađenje preko svojih pritoka preko kojih u Drinu dospijeva velika količina smeća, koja se taloži u samom koritu rijeke. Dugogodišnji je to problem za koji još uvijek nema rješenja. Slično je stanje s ostalim rijekama čiji su tokovi i korita puni plastičnog otpada. Mostarski ekolozi iz rijeke Neretve izvadili su više od 30.000 plastičnih boca. Dodatni je problem i to što kad se neko područje i očisti i otpad sakupi, kako ga zbrinuti. U BiH samo u Sarajevu postoji tvrtka koja se bavi recikliranjem boca.
