U subotu će se okončati natječaj za nekoliko važnih pozicija s kojima BiH sudjeluje u europskim institucijama, a među njima je najvažnija ona europskog suca za ljudska prava, piše Večernji list BiH. Na tome bi mjestu BiH, nakon gotovo 13 godina, trebala dobiti suca koji neće biti dio političkih, ali ni nacionalističkih projekata kojima je cilj osigurati dominaciju najbrojnijeg bošnjačkog naroda. U pitanju je sudac Faris Vehabović koji je modelirao pet od šest presuda Europskog suda za ljudska prava (osim “Sejdić-Finci”) te izazvao velike nacionalne i političke prijepore.
Više pozicija
Naime, prema natječaju koji je raspisalo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, uz suca za ljudska prava, imenuju se još četiri dužnosnika u Europsko povjerenstvo za borbu protiv rasizma i netolerancije, zatim Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, kao i Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Bira se i član Europskog povjerenstva za demokraciju putem prava, odnosno Venecijanska komisija koja također ima značajnu ulogu prilikom modeliranja odluka jer njezini članovi često ocjenjuju “pravovaljanost” nekih od propisa u BiH. Za kandidate za suca u ESLJP-u traži se da moraju biti osobe s visokim moralom, da su ugledni pravni stručnjaci, stručnjaci u oblasti unutarnjeg, međunarodnog ili ustavnog prava, koji su stekli ugled u razvoju i demokratizaciji institucija, da su neovisni i nepristrani stručnjaci, koji su se dokazali u pravnoj oblasti zaštite ljudskih prava. Dakle, gotovo sve ono što Faris Vehabović nije. Njegov nasljednik bi, po nepisanome pravilu rotacije, trebao postati hrvatski sudac. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima, vrši odabir iz BiH i predlaže tri kandidata za njihovu nominaciju za poziciju suca. Pa ipak, konačnu odluku o imenovanju suca uime BiH u ESLJP donosi Parlamentarna skupština Vijeća Europe. Novi sudac koji bude izabran imat će dosta posla kako bi raščistio štetu koju je prouzročio Vehabović. Vodstvo Europskog suda za ljudska prava kasno je u njegovu slučaju odlučilo reagirati. Svejedno, on se praktički posljednju godinu dana nalazi pod svojevrsnom suspenzijom jer ne može sudjelovati ni u jednom predmetu koji se tiče BiH upravo zbog sumnje u pristranost. Koliko je sudac Vehabović postao arogantan, najbolje potvrđuje činjenica da je presuda u slučaju savjetnika Slavena Kovačevića najprije procurila u javnost, a nakon toga su je svi dužnosnici komentirali, da bi dva dana poslije bila službeno objavljena na mrežnoj stranici Suda. Sam Sud je zbog toga pokrenuo internu istragu kako je došlo do takvoga raspleta, a nedugo nakon toga i suspendirao Vehabovića.
Suspendiran
Važno je znati da je presuda “Kovačević” objavljena na portalu za koji je svojedobno krajnje pristrane kolumne pisao i sam sudac Vehabović. Zahvaljujući načinu odlučivanja u Malom vijeću ESLJP-a, on je kao sudac izvjestitelj ključno modelirao sadržaj presude kao što je to bio slučaj i za ranije predmete koji se tiču BiH. A najočitiji je onaj u slučaju Azre Zornić, gdje je Europski sud prekoračio svoje ovlasti pozivajući na promjenu političkog i ustavno-pravnog sustava. Tome se u slučaju “Kovačević” usprotivila predsjedateljica Vijeća, što je dovelo i do revizije presude, o čemu će se rasprava održati pred Velikim vijećem ESLJP-a. Vehabović je javno osudio i poteze visokog međunarodnog predstavnika, na što je pak reagirao Luka Mišetić, američki odvjetnik hrvatskih korijena. On je spočitao Vehaboviću što se, komentirajući izborne reforme, uključio u komentiranje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, iznoseći pristrana probošnjačka stajališta.
