Prošla, 2023. godina bila je rekordna po broju turista i noćenja u BiH. Po svemu sudeći, ova će biti još bolja. U 2023. BiH je posjetio 1,733.071 turist, što je za 17,3 posto više u odnosu na 2022., a ostvarili su 3,645.839 noćenja, što je 13,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. BiH su u prvih pet mjeseci ove godine (siječanj - svibanj) posjetila 614.844 turista (stranih 406.450 i domaćih gostiju 208.394), što je za 7,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U BiH su samo u svibnju 2024. turisti ostvarili 188.719 posjeta, što je više za 34,7 posto u odnosu na travanj 2024. i za 12,5 posto više u odnosu na svibanj 2023. godine, piše Večernj list BiH.
"Dio kolača" i za BiH
Najviše stranih turista u prvih pet mjeseci je iz Hrvatske (76.086), Srbije (65.181), Turske (47.541), Slovenije (29.186) i Kine (20.231). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u razdoblju siječanj – svibanj 2024. ostvarili 1,289.248 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (1,219.362 noćenja). Prognoze za ovu godinu na globalnoj razini ulijevaju optimizam. Turisti iz inozemstva koji ove godine posjećuju Europu potrošit će rekordnih 800 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 37 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije u 2019., objavila je Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda. Dio kolača svakako će uzeti i BiH. Uz potrošnju u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, svakako da od većeg broja turista profitira i trgovina. Strancima koji su od siječnja do kraja kolovoza ove godine kupovali u BiH odobren je povrat od 8,3 milijuna KM PDV-a, što je za 1,3 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblja 2023.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, stranci su u osam mjeseci ove godine diljem zemlje kupili robu vrijednu 57,1 milijun KM, a sudeći prema pristiglim zahtjevima za povrat poreza, najviše inozemnih kupaca u BiH bilo je iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koji su ovdje kupovali uglavnom robu široke potrošnje. - Ukupan broj pristiglih zahtjeva za povrat PDV-a za osam mjeseci ove godine je 186.640 - naveli su iz UNO-a, piše Glas Srpske. Usporedbe radi, u osam mjeseci prošle godine na adresu UNO-a stiglo je 161.219 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 48,7 milijuna KM.
Iz UNO-a ističu da je broj zahtjeva za povrat poreza rastao od 2015., kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a. Podsjećaju da je vrijednost robe koju su stranci kupili te godine iznosila više od 135 milijuna KM te da je PDV na tu robu iznosio gotovo 20 milijuna KM. Takvu statistiku prekinula je pandemija koronavirusa te se u 2020. i 2021. iznos zahtijevanog povrata PDV-a od stranih državljana spustio ispod deset milijuna KM. U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka iako će vjerojatno još trebati vremena da bi se vratio na vrijednost kakva je bila prije pandemije koja je otežala putovanja i zaustavila poslovnu aktivnost u mnogim zemljama, piše Večernj list BiH.
U BiH su najviše kupovali građani susjednih zemalja - Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće je riječ o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose izvan carinskog područja te imaju pravo zatražiti povrat PDV-a. Pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizičke osobe koje nemaju prebivalište u BiH te da te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljazi sa sobom izvan carinskog područja BiH. Iz BiH u Hrvatsku, naime, nije dopušten unos bilo kakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.
Ribarski proizvodi
Za ribarske proizvode za treće zemlje propisano je maksimalno 20 kg po osobi, za druge proizvode životinjskog podrijetla (med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci) 2 kg po osobi, za mlijeko u prahu za dojenčad, hranu za dojenčad i posebnu hranu koja se koristi iz medicinskih razloga 2 kg po osobi, za hranu za kućne ljubimce koja se koristi iz zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kući) te da pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi 2 kg po osobi.
Što se alkohola tiče, putnici smiju unijeti, primjerice, 16 litara piva, 4 litre vina i maksimalno litru alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22 posto. Može se prenijeti maksimalno 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Ipak, sudeći prema broju zahtjeva za povrat PDV-a, građani susjedne Hrvatske nisu odustali od kupnje u BiH. Očigledno susjedi i dalje dolaze u kupnju, ali ne prehrambenih namirnica. Baziraju se na kupnju one robe koju mogu prenijeti preko granice.
